pdf

Prvo lansiranje
sa kosmodroma „
Восточный
(„Союз-2.1а“ sa satelitom „Ломоносов“)

28. aprila je otvoreno novo poglavlje u istoriji kosmonautike. Rusija je konačno otvorila Vastočni, svoj treći veliki kosmički lansirni centar, pored Bajkonura – koji se nalazi na teritoriji Kazahstana – i Plesecka.
U 05:01 po moskovskom 28. aprila 2016. godine državna korporacija Роскосмос je lansirala raketu-nosač „Союз-2.1а“/„Волга“ (372PH16) sa rampe ПУ-15 (371СК14) Zone 1 kosmodroma Vastočni. Kao koristan teret ponela je ruski naučni satelit za proučavanje kosmičkog zračenja „Михайло Ломоносов“. Istom raketom su poleteli i ruski mikrosatelit „АИСТ №2Д“ od 53 kg i kubsat „СамСат-218/Д“ оd 4 kg, оba napravljena u saradnji sa studentima fakulteta u Samari. Ovom misijom „Союз“ je postao prva raketa koja može da bude lansirana da četiri različita lansirna centra (sa ukupno 8 rampi različitih konstrukcija).
Ovo je bilo sedmo lansiranje „Союзa“ u 2016. godini.

Vastocni lansiranje

Ruski kosmodrom “Vastočni” (rus. “Восточный”; mi bi rekli „Istočni“) rođen je 2007. godine, kada je predsednik Vladimir Putin svojim potpisom odobrio gradnju novog kosmičkog centra u Amurskoj oblasti na Dalekom istoku. Odabrana lokacija se nalazi u blizini stare vojne baze interkontinentalnih projektila „Svobodni“, gde je između 1997. i 2006. izvršeno pet lansiranja kosmičkih raketa „Стрт-1“ (modifikovani ICBM projektil SS-25 РТ-2ПM „Тополь“). Novi kosmodrom će garantovati Rusiji nezavistan pristup kosmosu čak i u slučaju da se u budućnosti promene politički odnosi sa Kazahstanom a kosmodrom se zatvori za Ruse (kosmodrom „Pleseck“ je lociran u Rusiji, ali njegov položaj pod normalnim omogućava okolnostima lansiranja samo na polarne orbite).

 

 


1 Preuzmite e-knjigu u PDF formatu
(58 strane, 20,4 MB)
download

pdf

 


Pročitajte ostale e-knjige Draška Dragovića

DDragovic
E-knjige Draška Dragovića


 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Jozef said More
    Zanimljivo je pitanje o količini svetla... 1 dan ranije
  • kormofitet said More
    Opet Nebiru (planeta X) ? 1 dan ranije
  • Bogdan said More
    koji gas udisemo  kiseonik azot ugljen... 3 dana ranije
  • Duca said More
    Ako je nastala iz oblaka gasa iz koga je... 3 dana ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Navodno je 350 puta jača svetlost Sunca... 4 dana ranije

Foto...