Astronautika: misije

Misije

Zabrinutost i tuga na Marsu

 

spirit-2011_160Prije šest godina, 03. januara 2004. godine, na Mars je uspješno sletio Spirit, prvi od dva istovjetna geološka pokretna istraživača. Riječ je o NASAinim roverima Spirit i Opportunity čija je namjena da kao robotizirani geolozi pronađu vodu na Marsu te da nam dostave detaljni pregled geološke povijesti i kemijske strukture Marsova tla.

 

Toplotni udar - bez nadzora iz svemira

SAC-D_128Metereološki ekstermi kojima smo bili svjedoci ovog Božića više nisu samo pojedinačni i izolirani slučajevi gotovo nestvarnih vremenskih prilika. Diljem svijeta događaju se prilike koje ne pamte ni najstariji stanovnici. No i pored velikih napora metereologa i klimatologa još uvijek nismo sigurni što je uzrok i kakove bi mogle biti posljedice takvih događanja.

New Horizons: Zbogom 2009. godino!

nh_crop

Nema smisla završiti ovu godinu a ne napisati šta se novo događa sa trenutno najvažnijom Nasinom međuplanetnom misijom. „New Horizons", lansiran 2006. godine, trenutno već leti duže od 1,430 dana i udaljen je više od 15 astronomskih jedinica (AJ) od Sunca.

Astronauti pristali na ISS

ekspedicija-22_smPosada ruskog svemirskog broda Sojuz TMA 17 lansirana s raketodroma Baikonur u ranim jutarnjim satima tijekom ponedjeljaka, uspješno je pristala na Međunarodnu svemirsku postaju. Samo pristajanje odigralo se na visini od preko 340km iznad Rio de Janiero, Brazil.

GLONASS protiv GPS-a

Program globalnog pozicioniranja započet osamdesetih godina (1976.) prošlog stoljeća od strane nekadašnje sovjetske vojne mašinerije danas se pomalo pretvara u pravog i ozbiljnog konkurenta naširoko poznatom američkom GPS-sustavu.

 

Kuda posle Meseca? (IV)

svemir

Mars. I to odmah. Zaobići Mesec u širokom luku. Crvena planeta je prioritet nad prioritetima. Odgovori o nastanku i razvoju života nas čekaju tamo te ne treba gubiti godine i trošiti desetine milijardi evra na mesečevu prašinu i drugorazredna naučna istraživanja kada nam je Mars na dohvatu ruke.

Američka borba

Već skoro 50 godina Amerikanci se bore za vodeću ulogu u svetu u naučnom istraživanju svemira. Američki kosmički brodovi i sateliti kružili su oko Zemlje, sletali na Mesec i Mars, posetili svetove Jupitera, Saturna i Urana, i putovali prostranstvima iza Plutona i van ekliptike. Sve te letilice su na Zemlju slale fotografije i podatke koji su iz korena promenili fond ljudskog znanja i otvorili mnoga pitanja na koja se tek čekaju odgovori.