Od večeras pa narednih desetak dana Međunarodna svemirska postaja (ISS) nalaziti će se u povoljnoj orbiti i terminu za vizualna opažanja golim okom, bez ikakovih tehničkih pomagala, iznad naših krajeva.
U ovim trenutcima na nju je spojen i raketoplan Discovery, a u svemiru se nalazi sveukupno trinaest astronauta. šestorica kao stalni članovi posade tkz. Ekspedicije 20 na ISS i sedmero članova posade raketoplana Discovery.
O načinima opažanja i fotografiranja prolaska ISSa, ali i drugih svemirskih objekata, već smo pisali, no evo kratkih napomena. ISS možemo vidjeti kao sporoputujuću sjajnu zvijezdicu koja tijekom nekoliko minuta u tišini prolazi našim nebom.
ISS se zapravo kreće iznad Zemlje na visinama od oko 350km, brzinom od 28.000km/h.
Dio ISSa snimljen ove dane za vrijeme svemirske šetnje astronauta izvan postaje (Dole lijevo vidi se svemirski brod Sojuz)
Večeras u vremenu od 20:23:30 - 20:24:20 biti će ju moguće vidjeti svega na tridesetak sekundi veoma nisko nad južnim/jugoistočnim obzorjem (SSE) kao zvijezdicu -1m sjajnosti (m-magnituda, oznaka za sjajnost objekata na nebu). Poradi male visine iznad horizonta i kratkog vremena pojavljivanja rijetki će ju imati priliku ugledati.
Pravi "show" počinje ponedjeljak navečer u 20:46:33 kada ISS izranja nisko nad jugozapadnim horizontom, polako se penje prema zenitu i kreće k jugoistoku prema sjajnoj statičnoj zvijezdici - planeti Jupiter.
Tijekom utorka u 21:10:55 na jugozapadu sjajna ISS kreće na nekoliko minuta puta preko neba da bi negdje u zenitu (pored sjajne zvijezde Vege u zviježđu Lira) ušla u Zemljinu sjenu i nestala za opažače iz Hrvatske. U trenutcima kada bude najviše na nebu biti će sjajnija i od Jupitera na jugoistoku.
Srijedu nas očekuju čak dva "dobra" preleta ISSa. Prvi s početkom u 20:00:47 ISS će postati vidljiva nisko iznad horizonta tek nešto zapadnije od smjera juga, polako se penjući sve više iznad jugoistočnog horizonta, prijeći poviše Jupitera te nekoliko minuta kasnije "nestati" u Zemljinoj sjeni tek nešto sjevernije od smjera istoka, nisko iznad horizonta.
Drugi prolazak, započeti će u 21:35:54 iznad zapada, a ISS će krenuti prema Velikom Medvjedu iznad sjevernog horizonta.
Četvrtak navečer je ipak najmarkantnija prilika za opažanje ISSa. Prolazak preko neba s početkom u 20:25:10 na jugozapadu, preko zenita (20:28:04), te napolijetku izlaska iz zone vidljivosti na sjeveroistoku u 20:30:35 trajati će punih pet minuta. Za to vrijeme ISS će u maksimumu sjaja dostignuti -3,5m i biti najuočljiviji objekt na nebu!
I tijekom naredih dana ISS će biti moguće vidjeti u sličnim večernjim terminima na nebu. Obratite pažnju da su svi podaci dani u tekstu izračunati za Kanfanar (Vidulini) u centralnoj Istri te da se za druga područja u Hrvatskoj oni mogu razlikovati za najviše tridesetak sekundi!
Inače, jedan oblet oko Zemlje ISS načini za 91 minutu, astronautima tako noć i dan na ISS traju tek pola minuta više od školskog sata!
U ovo vedro ljetno doba bilo bi šteta propustiti prizor ISSa među zvijezdama.. Stoga izađite na otvoreni prostor s što manje prepreka koje zaklanjaju pogled k nebu, pogledajte ponos ljudske civilizacije golim okom i uslikajte pojavu! Upute o tome smo objavili u prethodnom članku.
Prikaz prolaska ISS iznad naših krajeva tijekom četvrtka
VAŽNO! Moguće da se putanja ISSa u narednim danima korigira! U tom slučaju podaci navedeni u tekstu o terminu njezina pojavljivanja razlikovati će se od stvarnih za nekoliko minuta. S naše strane pratiti ćemo situaciju i prema potrebi ažurirati podatke!
Još o ISS
zgradnja stanice je započeta 20. novembra 1998. godine. Tog dana sa kosmodorma Bajkonur Rusi su lansirali prvi segment stanice. Taj segment, inače zove se Zora (Заря), je embrion stanice na koji su dve nedelje kasnije Amerikanci spojili svoj segment, Jedinstvo (Unity), a jula 2000, opet Rusi, modul Zvezda. Sa Zvezdom su stvoreni osnovni uslovi za stalni boravak ljudske posade na stanici, a time i za neprekidni boravak čoveka u svemiru.
KAKO JE RASLA STANICA - fotografije ISS
Fotografije Međunarodne svemirske stanice od 1999.
Krtaki filmovi o Međunarodnoj svemirskoj stanici
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
