Astronautika: misije

Dok se još analiziraju razlozi neuspeha lansiranja teretnog broda "Progres", usledio je novi veliki neuspeh ruske raketno-kosmičke industrije. Raketa-nosač "Proton-M" nije uspela danas da na orbitu oko Zemlje izbaci meksički telekomunikacioni satelit MexSat-1. U isto vreme, nije mogla da bude obavljena korekcija Medjunarodne kosmičke stanice motorima ruskog teretnog broda "Progres M-26M".  

Treće ovogodišnje lansiranje rakete-nosača "Proton-M" obavljeno je sa lansirne rampe broj 39 kosmodroma Bajkonur 16. maja 2015. u 08:47č po moskovskom vremenu. Na sajtu "Roskosmosa" je samo kratko javljeno da je tokom lansiranja došlo do problema, bez ikakvih detalja. Nezvanično, ali i nepotvrdjeno, saznaje se da se drugi stepen odvojio šest sekundi pre vremena. On se u normalnim okolnostima odbacuje za vreme 327 sekunde leta, posle čega stupa u dejstvo raketni motor RD-0213 trećeg stepena potisne snage 583 kilo-Njutna (kN). Dvadesetak sekundi kasnije, odbacuju se dva poklopca zaštitnog konusa vrha rakete-nosača oslobadjajujći korisni teret. Prema takodje nezvanižnim informacijama, tokom rada trećeg stepena, došlo je do problema u funkcionisanju motora stabilizacije leta RD-0214 (ima četiri mlaznika) potisne sn age 31kN. Ovaj motor je inače prošle godine takodje doveo do gubitka ruskog telekomunikacionog satelita "Ekspres-AM44". Zanimljivo je da je druga raketa-nosač "Proton-M" koja je trebala da u kosmos lansira ruski telekomunikacioni satelit "Ekspres-AM8" vraćena sa Bajkonura u Hruničev upravo zbog problema na trećem stepenu otkrivenih tokom ispitivanja sistema na kosmodromu. To medjutim nije bio slučaj sa raketom koja je danas u nepovrat odnela meksički satelit!

3stepen

Treći stepen RN "Proton-M"

MexSat1MexSat-1

Proton MRaketa-nosač "Proton-M" sa meksičkim satelitom MexSat-1

Let trećeg stepena kontroliše autonomni sistema za navigaciju i upravljanje. On nadzire radsvakog sistema, kontroliše pogon i preko stablizacionog motora održava smer kretanja rakete. Sistem upravljanja je potpuno automatski i ne zahteva inetrvencije sa Zemlje. Ovaj sistem je nekoliko puta modernizovan od prvog lansiranja RN "Proton-M" obavljenog 2001. Žiroskopski stablizator velike preciznosti prenosi parametre leta u brodski kompjuter sistema upravljanja, koji takodje "donosi" odluku o prekidu leta ukoliko dodje do problema. Očigledno, kada je sistem upravljanja primio informacije o nepravilnom radu motora stablizacije i da raketa ne leti prema planiranom ciklogramu operacija, usledilo je isključenje motora trećeg stepena.        

Motor treće stepena se isključio za vreme 498. sekunde leta, na visini od 160km. Pored trećeg stepena, u sklopu orbitalnog bloka su se nalazili potisni stepen "Briz-M" i meksički satelit. "Briz-M" se koristi za izbacivanje korisnog tereta (satelita) sa niske orbite na geostacionarnu orbitu, 36000km iznad Zemlje. Kako je let prekinut na velikoj visini (160km), očekuje se da je najveći deo ovog sistema sagoreo u guste slojeve, mada postoji takodje mogućnost da je neki od delova "preživeo" i pao na teritoriju Čitinske oblasti u centralnoj Rusiji. Za sada od lokalnog stanovništva nije stiglo nikakvih informacija da je neki deo rakete "Proton" pao u ovoj oblasti.

Podaci sa rakete su prestali da stižu u Kontrolu lansiranja jednu minutu pre predvidjenog vremena odvajanja potisnog bloka "Briz-M" i meksičkog satelita od trećeg stepena (što je trebalo da se desi za vreme 582. sekunde leta).

Zbog ovog novog neuspeha, sledeće lansiranje "Protona" planirano za jun sa britanskim satelitom "Inmarsat" je odloženo na neodredjeno vreme, dok se ne ustanovi šta se desilo tokom današnjih operacija.

Nevoljama u ruskoj kosmonautici ovde medjutim nije kraj. Neuspeh sa lansiranjem teretnog broda "Progres", kada je ponovo treći stepen odradio problematično, još uvek je vrlo svež. Nedavno, na satelitu tipa "Kondor-E" koga su Rusi izradili za Južnu Afriku došlo je do problema koji stručnjaci pokušavaju da reče. A samo nekoliko časova pre pada gubitka "Protona", iz Centra upravljanja letom (CUP) nije prošla komanda na korekciju orbite Medjunarodne kosmičke stanice (MKS) motorima ruskog teretnog broda "Progres M-26M". Operacija je trebala da bude obavljena rano izjutra po moskovskom vremenu. Motori teretnog broda su trebali da rade 15 minuta i da impulsom od 1,64 m/s podignu orbitu MKS za 2,8km.

Posle ove korekcije, visina orbite leta MKS je trebala da iznosi 399,7 x 414,2km. Inženjeri CUP-a sada analiziraju zbog čega rutinska operacija koja se obavlja godinama pomoću motora teretnih brodova "Progres" sada nije uspela. Sistem upravljanja kretanja broda koji je od februara 2015. pripojen uz servisni modul "Zvezda" ruskog dela MKS-a, blokirao je komandu na uključenje motora. Prema neoficijelnim informacijama, ništa u CUP-u nije govorilo da komanda za korekciju leta MKS-a neće proći, jer su svi podaci primljeni sa broda tokom pripremnih operacija bili u redu. Podsećamo, 6. maja, pomoću motora ovog teretnog broda uspešno je obavljena korekcija leta MKS. Motori su radli 643 sekundi i podigli visinu orbite za 2,3km, u cilju priprema za odvajanje transportnog broda "Sajuz TMA-15M", od koje se, kako smo javili, odustalo posle nedavnog neuspeha lansiranja teretnog broda "Progres M-27M".

ProgresM 26M
Teretni brod "Progres M-26M" pripojen uz modul "Zvezda"

Zbog balističkih uslova leta MKS-a, danas i sutra u CUP-u ne planiraju da ponove operaciju korekcije leta stanice. Sledeća prilika će biti u ponedeljak, 18. maja, medjutim to mora biti usaglašeno sa NASA-om. Naravno, prethodno treba detaljno proanaliziarti sve podatke; ako oni ukažu na ozbiljniji problem onda sledeći pokušaj korekcije leta MKS-a može da usledi tek posle dužeg vremena.

Korekcija orbite MKS-a su od kritičnog značaja za njeno funkcionisanje. Pored planiranih korekcija, kao što je trebala biti ova, koje se obavljaju radi redovnog povećanja visine orbite (koja se održava iznad 400km) ili pred odvajanje transportnih brodova "Sajuz" ili pred njihov dolazak, postoje i neplanirane korekcije. One se preduzimaju najčešće da bi MKS izbegao sudar sa kosmičkim otpadom. Redovno, ponekad i po nekoliko puta mesečno, motorima teretnih brodova "Progres" obavljaju se ovakve korekcije najčešće na zahtev američke strane kada se ustanovi da putanja leta nekog od mnogobrojnog kosmičkog otpada može da dovede do njegovog udara u ogromnu stanicu.  


Razhermetizacija trećeg stepena uzrok gubitka "Progresa"

Šta je s Progresom M-27 M?

Izgubljena kontrola nad kosmičkim brodom "Progres"


 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 5 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 5 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 5 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 16 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 21 sati ranije

Foto...