Astronautika: misije

Američka medjuplanetarna stanica "Naučna laboratorija za istraživanje Marsa" MSL (Mars Science Laboratory) sa roverom "Kjurioziti" (Curiosity - "Radoznalost") uspešno je lansiran 26. novembra 2011. u 15.02 UTC u kosmos.

lansiranje

Lansiranje je obavljeno raketom-nosačem "Atlas V" sa rampe SLC-41 Vazduhoplovnog centra na Kejp Kanaveralu pod kontrolom kompanije ULA (United Launch Alliance) i uz podršku kosmičkih snaga SAD.

Stanica MSL je u prelaznu orbitu dospela skupa sa potisnim raketnim blokom "Kentaur" (Centaur). 
Samo posle 44 minuta i 12 sekundi, znaži pre isteka prve orbite, raketni motor "Kentaura" je jednim impulsom prebacio aparat sa niske orbite na medjuplanetarnu putanju leta prema Marsu.

Stanica MSL i rover "Kjurioziti" će stići do Marsa avgusta 2012. Rover mase 899 kilograma će biti spušten na površinu Crvene planete na principijelno novi nažin. Operacija spuštanja predstavlja kombinaciju aerodinamičkog kočenja, korišćenja padobrana, raketnih motora i, u zavrćnoj fazi sajli koje će blago spustiti rover na dno kratera Gejl.

Pogledajte album fotografija

album


Linkovi
Reality show s Marsa 22. jul 2010.

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Rapaid said More
    Ako se uzme da se sve kreće brzinom... 4 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 4 dana ranije
  • davor94 said More
    :D :D Henri Poincaré je osnova, za... 4 dana ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 6 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... Pre 1 nedelje

Foto...