Astronautika: misije

msl_gale_1
Krater Gale s ucrtanom elipsom slijetanja rovera Curiosity
msl_gale_2
Krater Gale snimljen iz Marsove orbite
msl_slijetanje_shema
msl_shema
Shematski prikaz rovera Curiosity

Dvije i pol milijarde USD vrijedan NASAin rover Curiosity (MSL) sletjeti će na područje Galeova kratera na Marsu u kolovozu iduće godine. Iako se i ranije pretpostavljalo da je upravo Galeov krater favorit među potencijalnim lokacijama sada je odluka o slijetanju na ovu lokaciju i službeno obznanjena. Dawn Sumner geolog iz NASAina tima potvrdio je kako su se mjesta slijetanja pomno ispitivala te da je Galeov krater promjera 154km izabran zbog geografske i geološke zanimljivosti. Tamo nas očekuju područja nizina, planinskih lanaca, depresija, kratera... a to su potencijalna mjesta na kojima bi mogao ili je nekad mogao postojati život. Potraga za vodom, organskim tvarima, mineralima, fosilima i eventualnim živim organizmima trajati će najmanje dvije Zemaljske godine. Toliko je procijenjeno trajanje misije Curiositya koji je za razliku od prijašnjih rovera pogonjen radioizotopnim generatorom što ga čini znatno pokretljivijim i neovisnim od metereoloških uvjeta na Marsovoj površini. John Grotzinger, znanstvenik iz ovog projekta kaže kako je najvažnije da lansiranje, međuplanetarni let te spuštanje rovera na Mars protekne po planu. Neovisno što će Curiosity tamo pronaći biti će zanimljivo i intrigantno za vidjeti. U tom smislu rover je opremljen s čak 17 kamera te cijelim setom znanstvenih instrumenata. Pravi pokretni laboratorij što mu i samo „radno ime“ govori; Mars Science Laboratory – Marsov znanstveni laboratorij. Strategija istraživanja ovog 900kg masivnog rovera veličine malog automobila veoma je jednostavna; Slijedi vodu! Voda se smatra osnovnim uvjetom postojanja života a roverovi instrumenti koncipirani su tako da može detektirati i pratiti trag vode na Marsu. Gdje ima vode šanse za postojanje i pronalazak života su velike, kaže Grotzinger. Samo slijetanje biti će obavljeno novim sustavom „Sky Crane“. Radi se o složenoj tehnici koja ima namjenu polako amarsirati rover pomoću raketnih motora dok on visi na užadima. Nakon slijetanja „Nebeska dizalica“ će odletjeti dalje kako ne bi došlo do eventualnog oštećenja rovera. Ovakav se sustav po prvi puta primjenjuje kao način slijetanja na drugim nebeskim tijelima. Pokaže li se uspješnim zasigurno će i naredne misije koristiti sustav nalik ovome.

Curiosity će k Marsu biti lansiran tijekom studenog ili prosinca ove godine raketom Atlas V541 s raketodroma Cape Canaveral na Floridi.




Komentari

  • Baki said More
    Verovatno bi bilo zanimljivo pročitati... 22 sati ranije
  • Miroslav said More
    Verujem da ste svi neko poodavno neko... 5 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Poslao sam pet primedbi – odgovora na... 5 dana ranije
  • Miki said More
    A ja b' rek'o da će ipak 'Merikanci...... 6 dana ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Neobjavljeni tekst je pisao čovek koji... 6 dana ranije

Foto...