Astronautika: misije

kineskazastav

Kao što smo javljali, Kina planira da između 27. i 30. septembra lansira kosmičku laboratoriju "Tiangong-1" ("Nebeski dvorac"). Reč je o modulu mase 8,5 tona koji će kružiti oko Zemlje dve godine. Za to vreme, sa modulom će se spojiti tri kosmička broda. Prvo će krajem oktobra ili početkom novembra prema modulu biti lansiran bespilotni brod "Shenzhou-8". Tokom njegove misije, biće testirani sistemi automatskog susreta i spajanje u orbiti. Tokom 2012. Kina planira lansiranje brodova "Shenzhou-9" i "Shenhzou-10" sa posadama od dva do tri tajkonauta. Iako je više nego dva puta manja od sovjetskog "Saljuta", funkcionalno kineski "Tjangun" podseća na prve orbitalne stanice ove serije iz 1971-1973.


Animacija lansiranja modula Tiangong-1

Posle "Tjangonga-1", Kina će u kosmos lansirati još dve laboratorije - "Tiangong-2" i "Tiangong-3", koje će kao i prvi modul poslužiti za dalje usavršavanje tehnologija koje su neophodne za gradnju velikih orbitaolnih stanica.

tiangong2
Faze u izgradnji kineske kosmičke stanice
tiangong-3
Tiangong-3

Posle ove etape, Kina će pristupiti gradnji višenamenskog orbitalnog kompleksa koji će po svemu sudeći biti završen 2020. Nova stanica će imati masu od oko 60 tona (masa ruskog "Mira" je na primer iznosila preko 120 tona, dok MKS ima 417 tona). U njenom sastavu će biti tri modula - dva laboratorijska (dužine po 14,4 metara) i jedan stambeni (18,1 metara). Kao takva, prva kineska orbitalna stanica će funkcionalno biti negde između stanice "Saljut-7" u konfiguraciji sa spojenim modulom "Kosmos" (iz 1980-ih) i orbitalnog kompleksa "Mir" (iz 1990-ih) koji je imao osnovni blok i pet naučna modula.

Long_March_2F_rocket

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 5 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije

Foto...