Astronautika: misije

grafik

Početkom prošle godine, 65-godišnji direktor Ruske federalne svemirske agencijeРоскосмос“, Anatolij Nikolajevič Perminov, izjavio je državnoj novinskoj agenciji РИА „Новости“ da će prema planu za 2010. i 2011. godinu Rusi ukupno lansirati 43 svemirske letilice. Prema njegovim rečima, tokom 2010. Rusija je trebalo da napravi i lansira 16 svemirskih letilica, dok će ostalih 27 biti dovršeno i poslato u kosmos tokom 2011. godine.

Do kraja ove, već protekle 2010. godine, i posle 31 uspešnog svemirskog hica, Rusija je poslala više misija u Zemljinu orbitu nego li Sjedinjene Države i Kina zajedno. Nažalost, nagomilani problemi (uglavnom, ali ne i samo, finansijski) odložili su lansiranja brojnih ruskih satelita nove generacije u 2011. godinu. Početkom decembra, kvar na raketi „Протон-М“ (i pad gornjeg stepena „ДМ-03“ i tri satelita Uragan-M/GLONASS) raspršio je davno najavljivane ruske planove o kompletiranju sopstvenog satelitskog navigacionog sistema (GLONASS), a u masovnim medijima pokrenuo priče o korupciji i nepotizmu u „Роскосмосу“, što je agencija ljutito demantovala. Posledice te nesreće naterale su svemirske zvaničnike da za nastupajuću godinu odlože uvođenje potpuno novog navigacionog sistema, kao i povratak nacije na globalni vremenski monitoring („Електро-Л“). Agencija je to kašnjenje opravdavala potrebom za dodatnim testiranjima, dok je prema kritičarima, potez izazvao samo paniku i ništa drugo, sem par nedelja dugo odlaganje priprema za naredno lansiranje. Raketa „Протон“ se vratila na lansirni poligon 27. decembra, i izvela 12 lansiranja u 2010. godini – rekord koji nije oboren već decenijama.


Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Rapaid said More
    Ako se uzme da se sve kreće brzinom... 2 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 2 dana ranije
  • davor94 said More
    :D :D Henri Poincaré je osnova, za... 3 dana ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 5 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 5 dana ranije

Foto...