Lansirni prozor za europsko-rusku letjelicu ExoMars 2016 tijekom marta prema svemu sudeći biti će iskorišten. Nakon mnogobrojnih organizacijskih, financijskih i tehničkih problema letjelica je (napokon) stigla na kozmodrom Baikonur gdje slijedi implementacija komponenti misije u cjelinu, završna testiranja, punjenje gorivom te integracija sa raketom Proton. Nekoliko specijalnih kontejnera u kojima su smještene komponente ExoMarsa 2016 transportirani su posebnim letovima An-124 iz Italije u Rusiju, odnosno Ruski kozmodrom u Kazahstanu. Četiri je puta (18.,20.,22. i 23. decembra) An-124 polijetao sa Turin-Casselle aerodroma kako bi prevezao sve komponente do odredišta.
 |
 |
 |
 |
ExoMars 2016 sastoji se od dvije letjelice, orbitera i landera. Trace Gas Orbiter (TGO) orbitirati će najmanje pet godina oko Marsa te istraživati atmosferu i tlo a lander Schiaparelli spustiti će se na površinu s prvenstvenim ciljem da kao demonstrator tehnologija ispita tehnologije koje će se koristiti u idućoj misiji (ExoMars 2018) kada na površinu Marsa treba dopremiti lander-rover znanstveno-istraživačku aparaturu.
Nakon lansiranja, TGO i Schiaparelli mjesecima će zajedno putovati međuplanetarnim prostorom. Tri dana prije ulaska TGO u Marsovu orbitu Schiaparelli će biti odvojen te u samostalnom letu ući u Marsovu atmosferu, „tvrdo“ sletjeti na površinu i odraditi nekoliko sati (možda i više) znanstvenih istraživanja. Zanimljivo kako će Schiaparelli tijekom cijelog leta slati telemetrijske podatke kako bi tehničari i inženjeri misije imali potpuni „real-time“ uvid u događanja prilikom, zahtjevne, operacije slijetanja. Ukoliko bi nešto pošlo po zlu a telemetrija bila odaslana tek nakon slijetanja, važni podaci nikada ne bi stigli do kontrole misije. Ovo je važno radi planiranja ExoMarsa 2018.
Schiaparelli nije opremljen fotonaponskim panelima (nikada, ali baš nikada neću razumjeti logiku inženjera da se lander ne opremi panelima koji bi mu omogućili bar nekoliko tjedana rada, op.a.) te će na površini raditi samo nekoliko sati dok ne iscrpi energiju iz akumulatora. No čak i tehnički mrtav lander koristiti će se mjesecima ili čak godinama i to kao reflektor za lasersko „pingiranje“ od strane TGO iz orbite.
Radovi na ExoMarsu 2016 sada se odvijaju u specijalnom šatoru na Baikonuru. Na popisu obveznih stvari nalazi se i potpuna dekontaminacija letjelice kako ne bi došlo do kontaminiranja Zemaljskim životom Marsova tla prilikom amarsiranja Schiaparellija odnosno (eventualnoh) pada TGO na njegovo tlo zbog tehničkih problema.
TGO i Schiaparelli spojiti će se u cjelinu 12. februara, njihov „brak“ trajati će do 16. oktobra kada se u blizini Marsa rastaju. Od 21. do 24. februara pune se rezervoari TGO. Posljednja dva tjedna prije lansiranja koje je zakazano za 14. marta rezervirano je za radove postavljanja letjelice u kargo prostor rakete Proton, njezin transport do lansirne rampe, punjenje gorivom i lansiranje u 10:30 po našem vremenu. Nadajmo se kako će prva europsko-ruska misija ka Marsu biti uspješna.
Rusija ulazi u projekt ExoMars?
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
