Jata galaksija su najveće gravitaciono vezane strukture u Svemiru. MACS J1149.5+2223, skraćeno MACS J1149, jeste masivno galaktičko jato koje je snimio svemirski teleskop Džejms Veb. Nalazi se na udaljenosti od oko pet milijardi svetlosnih godina, u sazvežđu Lava.

image 16 https://esawebb.org/images/potm2601a/

U jatu MACS J1149 je potvrđeno više od 300 galaksija, dok je identifikovano još nekoliko stotina mogućih članova. Ukupna masa jata, dominantno sadržana u vrućem međugalaktičkom gasu i masivnim eliptičnim galaksijama u njegovom središtu, određuje gravitacioni potencijal koji povezuje čitav sistem.

Dok se svetlost galaksija koje se nalaze iza jata MACS J1149 probija ka teleskopu Veb, putujući milijardama godina kroz Svemir, njena putanja biva zakrivljena masom jata, odnosno zakrivljenošću prostor-vremena koju ta masa proizvodi.

Fenomen gravitacionog savijanja svetlosti jasno je vidljiv na ovoj slici: od galaksija izduženih u tanke lukove i tragove svetlosti, do pozadinskih objekata deformisanih u neobične, višestruke oblike.

image 19https://esahubble.org/images/heic1505d/

Ogromna masa jata, u kombinaciji sa masom jedne galaksije u njegovom središnjem delu, savija svetlost supernove Refsdal koja se nalazi iza njih i stvara četiri njene odvojene slike, vidljive gotovo istovremeno. Kao rezultat ovog efekta gravitacionog sočiva, uvećane slike supernove raspoređene su oko masivne eliptične galaksije u konfiguraciji poznatoj kao Ajnštajnov krst.

MACS J1149 je već duže vreme u fokusu pažnje vodećih svemirskih teleskopa. Ovo jato bilo je jedno od šest odabranih za posmatranje u okviru programa Frontier Fields svemirskog teleskopa Habl. Galaktička jata u ovom programu izabrana su zbog izuzetno snažnog efekta gravitacionog sočiva, čija sposobnost da zakrivljuje prostor-vreme omogućava proučavanje veoma udaljenih i ranih objekata u Svemiru.

Podaci svemirskog teleskopa Veb korišćeni za izradu ove slike potiču iz dela kanadskog programa NIRISS Unbiased Cluster Survey. Ovaj program koristi instrumente Veba za proučavanje evolucije galaksija male mase u ranom Svemiru, procesa formiranja zvezda, prašine i hemijskih elemenata. Ovakva posmatranja doprinose razumevanju epohe rejonizacije — perioda kada su prve zvezde i galaksije počele da osvetljavaju Svemir — kao i mapiranju raspodele mase unutar galaktičkih jata i proučavanju mehanizama koji mogu usporiti formiranje zvezda u okruženju jata.

https://esawebb.org/images/potm2601a/

https://svejefizika.wordpress.com/2026/01/24/galakticko-jato-macs-j1149-52223/ 

 

SVE JE FIZIKA
Miša Bracić
MisaBracic portret

  


Komentari

  • Milan Mijić said More
    Duca wrote:
    Voleo bih da dobijem razjašnjenje......
    11 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    @Duca Svemir se širi tako što se... 12 sati ranije
  • Duca said More
    Voleo bih da dobijem razjašnjenje. Ako... 1 dan ranije
  • Mladen said More
    "ništa što ima masu ne može dostići... 1 dan ranije
  • Mladen said More
    Citat: "Foton (čestica svetlosti) koji... 1 dan ranije

Foto...