Kombinovanjem rendgenskih posmatranja sa superkompjuterskim simulacijama nagomilavanja galaksija tokom kosmičke istorije, urađeno je najbolje modeliranje do sada rasta supermasivnih crnih rupa u centrima galaksija.

Tim predvođen astronomima Pen Stejta (Pennsylvania State University) je koristio komplementarne podatke NASA-ine rendgenske opservatorije Čandra, ESA-ine rendgenske misije XMM-Njutn i eROSITA teleskopa Maks Plank instituta za vanzemaljsku fiziku. Proučavano je preko 8 000 brzo rastućih crnih rupa na uzorku od 1,3 miliona galaksija.

CrneRupeMB 2

Dobijena je slika rasta crnih rupa tokom 12 milijardi godina, od oko 1,8 milijardi godina do današnjih 13,8 milijardi godina. Proučavana su dva glavna načina rasta crnih rupa: preko akrecionog diska kada usisavaju hladan gas iz svoje galaksije domaćina, i spajanja sa drugim supermasivnim crnim rupama pri sudaru galaksija.

Otkriveno je da u većini slučajeva crne rupe rastu akrecijom. Spajanja su ređa, posebno u poslednjih 5 milijardi godina kosmičkog vremena. Supermasivne crne rupe svih masa rasle su mnogo brže kada je Univerzum bio mlađi. Zbog toga je ukupan broj supermasivnih crnih rupa nastao do pre 7 milijardi godina.

Opis slike: Na levoj strani je rendgenska slika iz XMM-Njutn u kombinaciji sa optičkim svetlom, uglavnom u nijansama zlatne, plave i zelene, rasute su po crnoj pozadini svemira. Jedna tačka plave svetlosti, supermasivna crna rupa je u malom kvadratu. Umetak je umetnički prikaz supermasivne crne rupe sa akrecionim diskom koji generiše uhvaćene rendgenske zrake.

CrneRupeMB 1

Desno je slika superkompjuterskog modela gustog gasa na ogromnim udaljenostima. Na desnoj strani slike je prikazano superkompjutersko modeliranje gustine gasa u kosmičkom vremenu. Najgušći regioni, koji prikazuju galaksije i jata galaksija, su u zelenoj boji. Model pokazuje mnoštvo tačaka i filamenata zelene boje, koji se na nekim mestima spajaju, formirajući veće kugle zelene boje.

Ove rezultate je na 244. sastanku Američkog astronomskog društva u Viskonsinu predstavio Fan Zou iz Pen Stejta. Istraživanje uključuje dva rada, jedan koji vodi Fan Zou koji je objavljen u The Astrophisical Journal u aprilu 2024. godine, a jedan koji još nije objavljen i biće dostavljen istom časopisu.

https://chandra.harvard.edu/photo/2024/bhsim/

 
SVE JE FIZIKA
Miša Bracić
MisaBracic portret 

 

 


Komentari

  • Rikki said More
    Ljudi nije pravougaona obita već pod... 1 dan ranije
  • Baki said More
    Veličina, starost i masa univerzuma su... 2 dana ranije
  • Željko Kovačević said More
    Palo mi na um da rešenje može biti u... 3 dana ranije
  • zoki said More
    galaktika svemirska krstarica.inace sve... 3 dana ranije
  • Mарјан Флоршиц said More
    Čini mi se da vetar duva sa neke čudne... 4 dana ranije

Foto...