Kao NASA-ina Astronomska slika dana je ovog petka bila našim pogledima izložena fotografija koju je načinio g. Markus Horn, a na kojoj se ispod difrakcijskim šiljcima ovjenčanog Regula vidi i jedna ovalna hrpica zvijezda. Zvijezde u toj nakupini su isuviše blijede da bi i same proizvele šiljke, ali slika je dovoljno dobra da se daju razabrati njihove različite boje - tj. temperature.
Ta gomila zvijezda je Lav I, od Mliječnog Puta najudaljenija patuljasta sferoida satelitska galaktika. Lav I, koja je bila otkrivena 1950. g, od nas je udaljena oko 820 tisuća svjetlosnih godina, a prije nekoliko godina je otkriveno da ona posjeduje i jedan uistinu neočekivani objekt. Ili točnije, jedno svojstvo toga objekta - koje je više-manje i jedino svojstvo koje neki takav objekt može imati - ono je što začuđuje. A sada je, pak, u jednom znanstvenom radu ponuđeno i moguće objašnjenje toga neočekivanog svojstva!
Naime, na temelju gibanja zvijezda u Lavu I, koje je istraživano kako bi se ustanovilo koliko tamne tvari ima u toj galaktici i kako je ista u njoj raspoređena, doznali smo da se u središtu toga patuljastog objekta nalazi supermasivna crna jama zabrinjavajuće velike mase. Dosadašnje promatračko iskustvo nas uči da postoji određena povezanost mase galaktike i mase supermasivne crne jame u njenom središtu. Ukratko, što je galaktika masivnija, masivnija je i njena supermasivna crna jama. Masa Lava I iznosi samo 81+/-20 milijuna Sunčevih masa, zbog čega je s pravom nazivamo patuljastom. Usporedbe radi, Mliječni Put ima masu malo veću od bilijun Sunčevih masa.* I dok masa Strijelca A*, supermasivne crne jame u jezgri naše galaktike, iznosi oko 4,1 milijuna Sunčevih masa, proračunato je da supermasivna crna jama u Lavu I iznosi teško shvatljivih 3,3+/-2 milijuna Sunčevih masa. Drugim riječima, masa supermasivne crne jame u Lavu I je za dva reda veličine veća no što bi trebala biti na temelju mase galaktike u kojoj se nalazi i ona je usporediva s masom Strijelca A*!
Bilo bi zbilja teško protumačiti nastanak tako masivne crne jame u galaktici tako male mase, uz pretpostavku da je ta patuljasta galaktika otpočetka bila takva. Ali, prema spomenutom novom tumačenju, ona je možda još ne tako davno bila puuuno veća no što je to sada, ali je veliku većinu svojih zvijezda i skoro svu svoju tamnu tvar mogla izgubiti u ranijim bliskim susretima s najgušćim dijelovima Mliječnog Puta, oko kojega orbitira! Plimne sile su materijal iz nje razvukle u duge repove, a dio toga materijala je bio i apsorbiran u Kumovu Slamu. No, da bi se to hipotetsko tumačenje - koje zasad ima potporu jedino u efektnim i sofisticiranim računalnim simulacijama - i potvrdilo, potrebno je pronaći spomenute ostatke plimnih repova. Odnosno, potvrditi da je Lav I dio jednog takvog repa.
Prva priložena slika je spomenti uradak g. Horna, dok je druga osjetno smanjena verzija mozaične slike koju sam načinio od šest sirovih Hubbleovih fotografija. Obje prikazuje patuljastu sferoidnu galaktiku Lav I.
______
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
