Kao što smo nagovestili, u nedavno formiranoj Objedinjenoj raketno-kosmičkoj korporaciji (ORKK) u toku su korenite promene u vrhu ruske kosmičke industrije. Prvi čovek Igor Komarov nagoveštava nastavak promena koje trebaju posrnuloj ruskoj raketno-kosmičkoj industriji da povrati vodeće pozicije u sferi budućih istraživanja kosmosa. Po njemu, kvalitet, rokovi projekata i novac su dominatni kriterijumi uspešnosti. Takodje, Igro Komaorv, iskusni biznismen i menadžer, se osvrnuo na sankcije Rusije, projektu Angara", prkomentarisao budućnost "Morskog starta" i saradnje sa ESA-om oko istraživanja Marsa.


Govoreći o sankcijama, Komarov ukazuje da na kratke staze (2014/15) sankcije zapadnih država neće nauditi Rusiji, budući da postoje rezerve svih neophodnih delova kupljenih na Zapadu za izradu ruskih satelita.

Medjutim, na srednje staze, prema Komarovu sankcije mogu da stvore "ozbiljne probleme". Zbog toga, u ORKK, "Roskosmosu" i Vladi Rusije se sada uveliko radi na razvoju programa zamene svih uvoznih komponenti i tehnologija koje se koriste u ruskoj raketno-kosmičkoj industriji. Takodje, u toku su analize koliko sankcije Zapada, iznad svega u izvozu elektronskih komponenata, utiče i ograničvaju ORKK.

"Pitanje rešavamo. Ono se, tradicionalno, bazira na dva elementa - rokovi i novac. Osim toga, ovo je vrlo dobar povod da se ponovo proanaliziraju mhanizmi našeg poslovanja i krene putem unificiranja zahteva, platformi, modula, pribora, da bi se smanjile te nomenklature elektronske komponentne baze koja se javlja kao posebno problematična", kaže Komarov.    

komarov igor  
Igor Komarov  

Sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji takodje dovode do radikalnog zaokreta u njenoj "medjunarodnoj" politici u oblasti saradnje u istraživanjima kosmosa, zaokreta sa saradnje sa Evropom i SAD-om prema Aziji. "Vrlo su ozbiljna vremena. Svi koji su uključeni u ovaj biznis ocenjuju rizike sa kojima se susrećemo i koji su povezani sa nastavkom zajedničkih projekata sa Evropom i SAD. U takvom okruženju, sada stavljamo akcenat na države Azije", kaže Komarov. Medjutim, dodaje da Rusija ima ozbiljne projekte sa SAD-om u oblasti raketnih motora, i sa evropskim državama u sferi prozivodnje kosmičkih aparata.      

U osvrtu na projekat "Angara" i poslovanje Centra "Hruničev", Komarov otvoreno kaže da se projekat serije novih ruskih raketa-nosača "Angara" nalazi u teškom položaju. "U okviru finansijskog ozdravljenje Centra 'Hruničev', možemo zatražiti pomoć države. Medjutim, smatram da takvu molbu možemo da zatražimo samo jedanput", rekao je Komarov. Za to vreme, prvi žovek u Vladi Rusije za kosmos Dmitrij Rogozin smatra da je "Angaru" još uvek moći spasti i da će projekat (teške rakete čije je lansiranje planirano u decembru 2014.) uspeti da krene bez problema i bez odlaganja.

lansiranje
Prvo lansiranje nove ruske RN "Angara 1.2" sa Plesecka

Govoreći o projektu "Morski start", Komarov kaže da sumnja u njegove perspektive. "U ovom projektu učestvuju ukrajinski 'Južnomaš', dok se lansiranja obavljaju sa američke platforme, znači američke teritorije. Postoje realni rizica egzistencije ovog projekta. Kako je projekat stvoren na komercijalnim osnovama, naše dalje učešće u njemu treba proanalizirati sa komercijalnih pozicija", kaže Komarov. Jednostavnije rečeno, ne piše se dobro jedinom morskom kosmodromu kojim rukovodi RKK "Energija".

Za razliku od pesimizma u vezi "Morskog starta", Komarov ne očekuje da će se sankcije Zapada negativno odraziti na saradnju Rusije i Evrope u programu istraživanja Marsa "EgzoMars". To je projekat potpuno naučne pririode i nikome nije u interesu da ga dovede u pitanje, smatra prvi čovek ORKK.    

zenit
"Morski start" sa ukrajinskom raketom "Zenit"

ORKK je formirana pre nekoliko meseci, objedinjivanjem 48 raketno-kosmičkih organizacijama u kojima ruska država ima akcije. Time je Vladimiru Putinu uspelo ono što nikom od njegovih prethodnika u Kremlju nije uspelo - da džinove ruske raketno-kosmičke industrije, kao što su "Hruničev", "Progres", "Energija", "Lavočkin" i CNIImaš dovede pod jednu kapu - ORKK. Nova struktura kosmičkog biznisa naravno znači nove ljude koji trebaju ne samo da pokrenu posustalu raketno-kosmičku industriju, već i da Rusiju vrate kao jednog od vodećih država na kosmičkom tržištu. Pored novih ljudi na čelnim pozicijama vodećih kosmičkih organizacija, u ORKK planiraju formiranje Saveta konstruktora, slične grupi glavnih i generalnih konstruktora vodeših organizacija sovjetske raketno-kosmičke industrije koja je tokom 60-ih godina bila odgovarna za tehničku realizaciju kosmičkih projekata u SSSR-u. Savetom je rukovodio Karaljov, tu su bili Gluško, Piljugin, Isajev, Rjazanski, Barmin, Kuznjecov ...      

Za kraj ovog sižea iz ORKK-a, nekoliko reči o tome ko je sve od vodećih ljudi smenjen i ko je imenovan na njihovim pozicijam?

  Njestorov
  Vladimir Njestorov

Smenjeni su:

  • Vitalij Lopota, direktor RKK "Energija", postavljen je za jednog od potpredsednika ORKK, zadužen za razvoj novih tehnologija
  • Aleksandar Selivjorstov, direktor GKNPC "Hruničev", postavljen je za jednog od potpredsedika ORKK, zadužen za proizvodnju raketne tehnike
  • Genadij Rajkunov, direktor "Ruskih kosmičkih sistema" (RKS), postavljen je za jednog od potpredsednika ORKK
  • Sergej Krikaljov, direktor Centra za obuku kosmonauta. Proslavljeni kosmonaut Krikaljov je postavljen za prvog zamenika direktora CNIImaš, glavne naučne organizacije "Roskosmosa". U CNIImašu Krikaljov će rukovoditi razvojem planova misija sa ljudskim posadama u duboki kosmos.  
  • Očekuje se takodje smena Vladimira Njestorova, jednog od ključnih ljudi u "Hruničevu", koji rukovodi projektom "Angara". Do smene će najverovatnije doći posle prvog starta teške RN "Angare A5" u decembru 2014. ma kakav bio njegov ishod.
  • Vladimir Solncev, bivši VD direktora kompanije "Energomaš" je novi direktor RKK "Energija", umesto Lopote
  • Vladimir Čvanov je novi direktor NPO "Energomaš", kompanije koja se bavi razvojem raketnih motora prvih stepena raketa-nosača. Čvanov je do sada bio generalni konstuktor u "Energomašu", praktično prvi pomoćnik Solnceva
  • Andrej Kalinovski, eks-predsednika kompanije "Gradjanski avioni Suhoja" (GSS), imenovan je za generalnog direktora Centra "Hruničev", umesto Selivjorstova
  • Andrej Tjulin, koji je bio zamenik generalnog direktora OAO Koncerna radioelektronskih tehnologija, novi je rukovodioci OAO "Ruski kosmički sistemi", umesto Rajkunova          
  • Nikolaj Ivanov, koji je do sada bio generalni direktor PO "Paljot", imenovan je za generalnog direktora filijale Centra "Hruničev" u Omsku koja učestvuju u razvoju delova raketa "Proton" i "Angara"
  • Jurij Lončakov, bivši kosmonaut, je odredjen za novog direktora Centra za obuku kosmonauta, umesto Krikaljova koji je prešao u ORKK.

Cvanov
Vladimir Čvanov
 
Na rukovodeća mesta su postavljeni:

  • Vladimir Solncev, bivši VD direktora kompanije "Energomaš" je novi direktor RKK "Energija", umesto Lopote
  • Vladimir Čvanov je novi direktor NPO "Energomaš", kompanije koja se bavi razvojem raketnih motora prvih stepena raketa-nosača. Čvanov je do sada bio generalni konstuktor u "Energomašu", praktično prvi pomoćnik Solnceva
  • Andrej Kalinovski, eks-predsednika kompanije "Gradjanski avioni Suhoja" (GSS), imenovan je za generalnog direktora Centra "Hruničev", umesto Selivjorstova
  • Andrej Tjulin, koji je bio zamenik generalnog direktora OAO Koncerna radioelektronskih tehnologija, novi je rukovodioci OAO "Ruski kosmički sistemi", umesto Rajkunova          
  • Nikolaj Ivanov, koji je do sada bio generalni direktor PO "Paljot", imenovan je za generalnog direktora filijale Centra "Hruničev" u Omsku koja učestvuju u razvoju delova raketa "Proton" i "Angara"
  • Jurij Lončakov, bivši kosmonaut, je odredjen za novog direktora Centra za obuku kosmonauta, umesto Krikaljova koji je prešao u ORKK.

Sa ovim ljudima ćemo se itekako sretati u budućnosti u našim osvrtima na projekte ruske raketno-kosmičke industrije.


Lopota smenjen, sledi Selivjorstov


Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 16 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 4 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...