<<  << 

Pomalo nam je neshvatljivo danas razmišljati o pretpotopnim vremenima u kojima ljudi nisu imali mobitele, vremenima u kojima nije bilo interneta a informacije o svemirskim istraživanjima u koliko toliko realnom vremenu bile su nedodirljivo vlasništvo tv dnevnika i dnevnih novina. 

Hmm, kad bolje razmislim nisu ta vremena ni bila tako davna, ali o tome u nekom drugom tekstu. Sovjetski savez šesdesetih, sedamdesetih godina prošlog stoljeća gordo je koračao po bližem i daljem svemiru. Lunohodi, Venere, VeGe.. pronosile su slavu srpa i čekića ali na crvenom Marsu – nije išlo najbolje. Lokalne dnevne novine (Glas Istre) objavile su povremeno kako je ta i ta sonda odradila planirane zadatke i završila svoju misiju. Bilo je to idiotsko objašnjenje za problem/e koji je prouzročio prestanak rada letjelice. 

fobos 1
Fobos 1, marka

Onda su u ljeto 1988. krenuli Fobos 1 i Fobos 2 ka Marsu. Galaksija je objavila skice u boji kako će se misije odvijati. Za mene kao srednjoškolca to su bili favoriti. Nova fizionomija letjelica čiji su više nego „polublizanci“ (VEGA 1 i 2) uspješno odradili prezahtjevnu misiju istraživanja Venere i Halleyeva kometa davali su nadu kako će crveni Mars ovog puta „pasti“. Ljeto nije ni završilo a Glas Istre je objavio kako je Fobos 1 odradio planirane zadaće i završio s radom. Još i danas negdje imam isječak iz novina o tome. Bio sam razočaran ali Fobos 2 je bez greške gutao milijune kilometara i hitao k cilju. Početkom 1989. Fobos 2 ulazi u orbitu oko Marsa, svega dva dana kasnije mrtav Fobos 1 proletio je onkraj Marsa bez da je riječ pustio. 

Naredna dva mjeseca Fobos 2 uspješno i po planu istraživao je Mars i približavao se svom cilju – malenom prirodnom mjesecu Fobosu.  Nije prošao ni prvi tjedan proljeća a komunikacija s Fobosom 2 je prestala. Sredinom aprila i ova je letjelica završila planirane operacije  i završila svoju misiju. Imao sam sada dva isječka iz novina, umnogome slična članka o sovjetskom pokušaju osvajanja Marsa. Nije im bilo suđeno. 

Desetljećima kasnije informacije o ovim misijama isplivale su na svjetlo dana. Kolega i prijatelj Drago Dragović o ovim je letjelicama napisao nekoliko knjiga, toplo ih preporučam za čitanje u dahu! Sve u svemu obje su ove letjelice polučile uspjeh i svojim tvorcima ali i znanstvenicima podarile važne i vrijedne informacije. Šteta je samo da u njihovo vrijeme te informacije nisu bile globalno dostupne. Hladni rat, američka blokada i poslovična sovjetska tajnovitost stvorili su dojam kako su ove misije bile neuspješne, a nije bilo tako. Ono čime su Fobos 1 i Fobos 2 zaslužili biti na mojoj listi otpisanih je 

Ono što i kako bi bio izgledao svijet planetarnih istraživanja da su odradile cijeli planirani posao. Naše znanje o Marsu i njegovim satelitima bilo bi daleko veće. Zemaljske laboratorije imale bi vanzemaljsku supstancu „pod mikroskopom“, tu kod nas na Zemlji! Uspjeh i propaganda sovjetskog osvajanja Marsa neminovno bi omogućila novac za domicilne misije koje su već bile u razvoju. Sve to u devedesetima a naspram kojih današnje pa i sutrašnje misije izgledaju pomalo „ogoljeno“. Penetratori, mikro roveri, skakači, mikro landeri, balonske sonde..svakojaka čuda tehnike pokazivala su i entuzijazam, inovativnost i želju da osvojimo (možda bi bolje bilo reći; „da shvatimo“) svjetove. Takav uspjeh i nadolazeće misije neminovno bi pokrenule i konkurenciju. A tek uspjeh Fobosa nadograđen misijom Mars 94/96!? 

fobos 2
Fobos 2, umjetnička vizija

Fobosi su bili prekretnica, da su uspjeli u potpunosti sve ono što danas radimo ili ćemo sutra tek raditi na i oko Marsa bila bi povijest. Ovako, nesretan niz okolnosti od Fobosa kao predvodnika uzrokovao je otupljivanje oštrice slanja robota na susjedni nam svijet. Zahvaljujući Fobosima naše znanje i zanimanje za Mars prošireno je. Zahvaljujući Dragu Dragoviću i njegovim knjigama danas o Fobosima znamo puno više nego smo se i usudili pomisliti u vrijeme njihova lansiranja. Zahvaljujući Fobosima imam misli i maštanje te se nerijetko i danas uhvatim u njima; Zamislim Fobos 1 i Fobos 2 kako marljivo rade svoj posao na svijetu kojeg svake noći gledam iz kreveta kroz staklena vrata spavaće galerije nad jugoistočnim horizontom.

<<  << 


Komentari

  • Jozef said More
    Navikli smo da nam svetlost uvek dolazi... 10 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Da, kod mene isto. Gledam, znam da to... 1 dan ranije
  • Vladimir said More
    Koji je najduzi dan u godini je... 1 dan ranije
  • Duca said More
    Da li još neko ima "problem sa Mesecom"... 2 dana ranije
  • Duca said More
    Svi jako svetli objekti (recimo Venera... 2 dana ranije

Foto...

ŠTA DA GLEDAM?
 
KARTE NEBA
wikisky
 
 
KORISNO
Mere - Koliki ugao nebeske sfere zauzima ispružena šaka