<<  << 

Pomalo nam je neshvatljivo danas razmišljati o pretpotopnim vremenima u kojima ljudi nisu imali mobitele, vremenima u kojima nije bilo interneta a informacije o svemirskim istraživanjima u koliko toliko realnom vremenu bile su nedodirljivo vlasništvo tv dnevnika i dnevnih novina. 

Hmm, kad bolje razmislim nisu ta vremena ni bila tako davna, ali o tome u nekom drugom tekstu. Sovjetski savez šesdesetih, sedamdesetih godina prošlog stoljeća gordo je koračao po bližem i daljem svemiru. Lunohodi, Venere, VeGe.. pronosile su slavu srpa i čekića ali na crvenom Marsu – nije išlo najbolje. Lokalne dnevne novine (Glas Istre) objavile su povremeno kako je ta i ta sonda odradila planirane zadatke i završila svoju misiju. Bilo je to idiotsko objašnjenje za problem/e koji je prouzročio prestanak rada letjelice. 

fobos 1
Fobos 1, marka

Onda su u ljeto 1988. krenuli Fobos 1 i Fobos 2 ka Marsu. Galaksija je objavila skice u boji kako će se misije odvijati. Za mene kao srednjoškolca to su bili favoriti. Nova fizionomija letjelica čiji su više nego „polublizanci“ (VEGA 1 i 2) uspješno odradili prezahtjevnu misiju istraživanja Venere i Halleyeva kometa davali su nadu kako će crveni Mars ovog puta „pasti“. Ljeto nije ni završilo a Glas Istre je objavio kako je Fobos 1 odradio planirane zadaće i završio s radom. Još i danas negdje imam isječak iz novina o tome. Bio sam razočaran ali Fobos 2 je bez greške gutao milijune kilometara i hitao k cilju. Početkom 1989. Fobos 2 ulazi u orbitu oko Marsa, svega dva dana kasnije mrtav Fobos 1 proletio je onkraj Marsa bez da je riječ pustio. 

Naredna dva mjeseca Fobos 2 uspješno i po planu istraživao je Mars i približavao se svom cilju – malenom prirodnom mjesecu Fobosu.  Nije prošao ni prvi tjedan proljeća a komunikacija s Fobosom 2 je prestala. Sredinom aprila i ova je letjelica završila planirane operacije  i završila svoju misiju. Imao sam sada dva isječka iz novina, umnogome slična članka o sovjetskom pokušaju osvajanja Marsa. Nije im bilo suđeno. 

Desetljećima kasnije informacije o ovim misijama isplivale su na svjetlo dana. Kolega i prijatelj Drago Dragović o ovim je letjelicama napisao nekoliko knjiga, toplo ih preporučam za čitanje u dahu! Sve u svemu obje su ove letjelice polučile uspjeh i svojim tvorcima ali i znanstvenicima podarile važne i vrijedne informacije. Šteta je samo da u njihovo vrijeme te informacije nisu bile globalno dostupne. Hladni rat, američka blokada i poslovična sovjetska tajnovitost stvorili su dojam kako su ove misije bile neuspješne, a nije bilo tako. Ono čime su Fobos 1 i Fobos 2 zaslužili biti na mojoj listi otpisanih je 

Ono što i kako bi bio izgledao svijet planetarnih istraživanja da su odradile cijeli planirani posao. Naše znanje o Marsu i njegovim satelitima bilo bi daleko veće. Zemaljske laboratorije imale bi vanzemaljsku supstancu „pod mikroskopom“, tu kod nas na Zemlji! Uspjeh i propaganda sovjetskog osvajanja Marsa neminovno bi omogućila novac za domicilne misije koje su već bile u razvoju. Sve to u devedesetima a naspram kojih današnje pa i sutrašnje misije izgledaju pomalo „ogoljeno“. Penetratori, mikro roveri, skakači, mikro landeri, balonske sonde..svakojaka čuda tehnike pokazivala su i entuzijazam, inovativnost i želju da osvojimo (možda bi bolje bilo reći; „da shvatimo“) svjetove. Takav uspjeh i nadolazeće misije neminovno bi pokrenule i konkurenciju. A tek uspjeh Fobosa nadograđen misijom Mars 94/96!? 

fobos 2
Fobos 2, umjetnička vizija

Fobosi su bili prekretnica, da su uspjeli u potpunosti sve ono što danas radimo ili ćemo sutra tek raditi na i oko Marsa bila bi povijest. Ovako, nesretan niz okolnosti od Fobosa kao predvodnika uzrokovao je otupljivanje oštrice slanja robota na susjedni nam svijet. Zahvaljujući Fobosima naše znanje i zanimanje za Mars prošireno je. Zahvaljujući Dragu Dragoviću i njegovim knjigama danas o Fobosima znamo puno više nego smo se i usudili pomisliti u vrijeme njihova lansiranja. Zahvaljujući Fobosima imam misli i maštanje te se nerijetko i danas uhvatim u njima; Zamislim Fobos 1 i Fobos 2 kako marljivo rade svoj posao na svijetu kojeg svake noći gledam iz kreveta kroz staklena vrata spavaće galerije nad jugoistočnim horizontom.

<<  << 


Komentari   

ddragovic
+3 #4 ddragovic 13-06-2020 19:57
Marino je uspeo da misijom od pre 30 godina pokrene diskusiju! Bravo obojici!
Text koji Marino pominje je https://www.astronomija.org.rs/images/stories/Astronautika/istorija/2012/MisijaFobos/FOBOSI.pdf
Sad kad ga otvorim, oduševim se!
Strava misija! Šteta što Sovjeti nisu stigli da je ponove...
marino1
+3 #3 marino1 13-06-2020 16:23
Louis,
hvala na komentaru i tehnickom osvrtu, vege i fobosi nisu ista generacija to si u pravu...u pisanju teksta zaletio sam se s "uzorcima", fobosi ih ne bi vracali na zemlju...sssr se raspadao ali ono sto se planiralo za mars u tim godinama dodatno je stopirano njihovim poluuspjehom

no, ovaj moj serijal "Otpisani" ne bi trebalo strogo promatrat kroz prizmu tehnike, niposto..
ovdje se radi iskljucivo o mojem osobnom dojmu trenutaka i dogadjaja u dijelu znanosti i tehnike i nacina na koji sam ih dozivio...

u analogno vrijeme stvari su bile ludo dobre, danas su maltene sve informacije na izvolite, nekad se covjek za djelic toga morao dobro potruditi
Đorđe
+1 #2 Đorđe 12-06-2020 15:29
Odličan tekst!!! :lol: :-)
Louis_Cypher
+4 #1 Louis_Cypher 12-06-2020 14:28
Citat:
Nova fizionomija letjelica čiji su više nego „polublizanci“ (VEGA 1 i 2) uspješno odradili prezahtjevnu misiju istraživanja Venere i Halleyeva kometa...

Ovo je stvar koja meni nije baš najjasnija, po ovom tekstu Fobosi su direktni tehnološki srodnici VeGa misija ali ja nisam siguran da je to slučaj jer su oni napravljeni na potpuno novoj UMVL platformi koju je razvio Kovtunenko dok su VeGa misije bile zadnja generacija Venerine platforme, 5VK na kojima je radio tim od Krjakova. Za razliku od svih predhodnih generacija planetarnih sovjetskih sondi peta generacija nije imala svoj "Mars" ekvivalent.
Citat:
Naše znanje o Marsu i njegovim satelitima bilo bi daleko veće. Zemaljske laboratorije imale bi vanzemaljsku supstancu „pod mikroskopom“, tu kod nas na Zemlji!
Znanje o Marsu i pratiocima da ali uzorci ipak ne, prve dvije Fobos misije nisu bile dizajnirane da vrate uzorke na Zemlju, to su trebale sledeće varijante, da li Fobos 3 ili 4. Isto je pokušano sa nesretnom Fobos-Grunt sondom ali ni to nije prošlo.
Citat:
Uspjeh i propaganda sovjetskog osvajanja Marsa neminovno bi omogućila novac za domicilne misije koje su već bile u razvoju.
Ni povodom ovoga se ne bih složio, krajem 80-ih raspad SSSR-a je bio neizbježan. Svemir je za njega bio stvar od državnog interesa, a u novonastaloj Rusiji peta rupa na svirali. Tako da čak i da je program uspio ne vjerujem da bi se previše stvari razlikovale od današnjeg stanja. Ni Mars 96 ne bi bio poslat da veliki dio posla već nije bio završen u SSSR-u pa su ga onda skrpili sa instrumentima od medjunarodnih partnera da bi skončao na poznati način sovjetskog svemirskog programa - kvarom gornjeg stepena rakete. MIR bi takođe mnogo ranije zaronio u atmosferu da nije bilo zapadnog novca.

To je čisto moja perspektiva, nadam se da ne zvuči grubo. Svaka čast što ste u "analogno" vrijeme pratili sve te stvari. ;)

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži