Ovo je video o osnovnoj opremi za početak bavljenja amaterskom astronomijom. Za one koji žele da nauče šta da posmatraju i kako; koji žele da nauce pojedina sazvezdja.
I pored svega putovanje u Mađarsku je proteklo u redu. A problem se pojavio na samom početku. Kada smo Miloš i ja došli u Bački Petrovac po Jaroslava, ispostavilo se da on upravo kreće na porodično imanje nekim poslom i da pojma nema da tog dana putujemo u Mađarsku. Morali smo da ga otimamo od žene i njegovih planiranih obaveza na njivi. Nije se baš mnogo opirao. A onda je iskrsao drugi problem. Njemu je pasoš isticao, podneo je ranije zahtev za nov, ali nije mu se žurilo da ga podigne iz policije. A bila je subota.
Predavanje je održano 5. oktobra 2019 povodom obeležavanja Svetske nedelje svemira, u okviru projekta “Apolo na mreži” koji realizuje AD Alfa uz podršku Centra za promociju nauke.
Kako je objavljeno 8. oktobra, Nobelovu nagradu za fiziku 2019-te godine dele, za zasebna otkrića, jedan kosmolog i dva astronoma. Opisaćemo ovde doprinos kosmologa Džima Piblsa (Jim Peebles, ili zvanično P.J.E. Peebles), kome je dodeljena jedna polovina nagrade. Kao što ćemo videti, ovo priznanje je koliko zaslužno toliko u nekom smislu i anti-klimaktično.
Ali paljenje motora nije usledilo odmah. Nakon pritiska na dugme za odvajanje stepeni, Armstrong je otvorio ventile APS-a, istovremeno kad je i Oldrin pritisnuo dugme 'Proceed' na tastaturi DSKY kako bi potvrdio brodskom LGC računaru da žele da nastave s paljenjem, sledeći računarski program P12 za poletanje.
Od svih misija trenutno u akciji, meni lično je najzanimljivija japanska 'Hajabusa2'. Nije ni čudo jer su Japanci neprevaziđeni majstori u istraživanju malih tela. Pišući jednu od mojih dramski najinteresantnijih e-knjiga, 'Hajabusa – lovac na uzoke asteroida' toliko sam se oduševio japanskim međuplanetnim programom da je pisanje e-knjige o 'Hajabusi 2' bio samo logičan nastavak. Posle toga sam napisao još nekoliko nastavaka, pokrivajući većinu bitnih događaja u istraživanju asteroida Rjugu. Poslednji put sam pisao povodom nastanka veštačkog kratera na asteroidu i lansiranja male kamere koja je snimala čitav događaj! Za ovih 15 meseci koliko sonda vrti oko asteroida, dvaput je pokupila uzorke malog asteroida i izvršila mnoga istraživanja. Šta danas znamo o asteroidu čiji je prečnik jedva nešto veći od 850 metara?