LIFE BEYOND: Chapter 1. Alien life, deep time, and our place in cosmic history
Odgovoru na pitanje jesmo li sami u kosmosu danas smo bliži nego ikad. Nova istraživanja i nove tehnologije proširuju naša saznanja o životu i o prirodi i o nama samim.
Sovjeti su bili tate-mate za Veneru, ali im Mars nije 'išao': od 20 pokušaja imali su samo 2 uspeha i par stativa! Zato su sovjetski naučnici odlučili da početkom 80-ih učine poslednji ali krupan korak da se vrate na Crvenu planetu. Razloga za adrenalin su imali na pretek, jer se ispostavilo da je njihova prethodna velika međuplanetna misija na Veneru i Halejevu kometu iz 1986, slavna 'Вега', bila više nego uspešna. Nova misija je trebalo da istraži ni manje ni više nego – tajanstveni Fobos.
7.1 TRASTERI
Fobosove sonde su takođe posedovale i setove trastera, ili kako ih Rusi zovu 'raketni motori malog potiska na tečno gorivo' (Житкосный Ракетный Двигатель Малой Тяге, ЖРДТМ). Njihova namena je bila da obezbeđuju orijentaciju, stabilizaciju i korigovanje kretanja letilice.....
Curiositi, čuveni Nasin rover, sofisticirana naučna laboratorija, koji već preko dve i po hiljade dana tumara po krateru Gale na Marsu i istražuje njegovu prirodu, napravio je između ostalog i ovaj selfi.
Sovjeti su bili tate-mate za Veneru, ali im Mars nije 'išao': od 20 pokušaja imali su samo 2 uspeha i par stativa! Zato su sovjetski naučnici odlučili da početkom 80-ih učine poslednji ali krupan korak da se vrate na Crvenu planetu. Razloga za adrenalin su imali na pretek, jer se ispostavilo da je njihova prethodna velika međuplanetna misija na Veneru i Halejevu kometu iz 1986, slavna 'Вега', bila više nego uspešna. Nova misija je trebalo da istraži ni manje ni više nego – tajanstveni Fobos.
4. Bilansi i zaključci
Naučni rezultati kosmičkih sondi 'Fobos' objavljeni su u svetskom naučnom časopisu 'Nature' u oktobru 1989, a predstavljeni su i na međunarodnom simpoziju održanom u Kongresnoj palati (fr. Palais des Congrès) u Parizu od 23. do 27. oktobra 1989. godine....
Kako izgleda noćno nebo na Marsu? Pa očito isto kao i na Zemlji: sazviježđa su ista.Ono što se razlikuje su polarne ose i planete, jer se umesto na Crvenoj planeti nalazimo na 'plavoj planeti'. 'Spirit' i 'Opportunity' su snimili nekoliko noćnih snimaka, iako je PANCAM kamera daleko od teleskopa i nije pripremljena za takve potrebe. Na ovoj stranici možemo da vidimo najvažnije noćne fotografije koje je snimio tim MER-a. Najdraža mi je ova cirkumpolarna koju je napravio 'Spirit' iz kratera Gusev u potrazi za meteorima (i ako ih nađe, da ih istraži):
Svakom ko voli i sa mnom prati trenutno najinteresantniju sondu u solarnom sistemu, japansku 'Hayabusu 2', sigurno će da lakne: letilica je posle 1805 dana provedenih u kosmosu, od čega čak 503 u orbiti oko asteroida Ryugu, krenula kući. Kada za godinu dana bude sletela u Australiju, doneće dragoceni poklon – nekoliko grama (možda više?) prašine i kamenčića sa tajanstvenog asteroida. Time će se završiti ekspedicija duga 5.240.000.001 km.