Nakon što je kineska kosmička agencija CNSA uspešno sletela na 'onu' stranu Meseca, objavljene su prve slike u istoriji napravljene sa tamošnje površine. Kineski lender 'Chang'e 4' i rover 'Yutu 2' su prva misija nakon 'Chang'e 3' i originalnog rovera 'Yutu' koji su sleteli na 'ovu' stranu Meseca 2013. godine.

c1

Ali ako pažljivo pogledaš slike, pomislio bi da si na Marsu, jer je površina – crvene boje! Tako bar izgleda na pojedinim fotografijama – što se razlikuje od većine drugih slika Meseca, na kojima je regolit siv. U čemu je trik?

Kamere na kosmičkim letilicama često ne vidi boje na isti način kao ljudsko oko. Npr, crvena, zelena i plava komponenta se često snimaju odvojeno. To je slučaj sa poslednjim slikama, gde nije vršena korekcija boja uzimajući u obzir različitu osetljivost svakog seta kolor detektora kamera.

Prva sledeća slika predstavlja primer jedne takve 'sirove' slike, uz koju su prikačeni histogrami crvenog, zelenog i plavog kanala koji prikazuju kako je distribuirana sjajnost svakog od njih. U sirovoj verziji, lunarna površina izgleda crvena (ili braon?) zato što su detektori mnogo senzitivniji na crveno nego na plavo ili zeleno. Dakle, iako je površina praktično podjednako svetla u sve tri boje, zeleni i plavi detektori su tako podešeni da budu manje osetljivi na svetlost od crvenih detektora. Zbog toga se zeleni i plavi histogrami ne protežu do kraja svoje skale osvetljenosti.

c2
'Sirove' slike sa histogramima na kojima je snimljen rover. Desno su prikazani crveni, zeleni i plavi kanali.

Znači, samo je stvar podešavanja da bi se dobila realnija slika. Na sledećoj slici, neki momci iz Amerike su malo raširili zeleni i plavi kanal da bi napravili da svetli krajevi svakog histograma budu bliži realnosti.

c3
Ova slika je mnogo realnija. To je ista slika kao prethodna, samo što su prošireni zeleni i plavi kanali.

Sad bi moglo da se ide još dalje, pa da se površini doda još malo lavih tonova. Zapravo, postoji oštra diskusija na Twitteruo tome koji je najbolji pristup. Iako postoje različite priče, svi se slažu da je ova nepodešena boja pogrešna.

KALIBRACIJA BOJA

Kako onda da budemo sigurni u pravu boju Meseca? Kada su 'Apollo' astronauti pravili svoje fotografije u boji(to su u to vreme bile slike na kolor filmu, a ne digitalne slike kao danas), uvek su u vidno polje postavljali mete za kalibraciju sa uzorcima boja. Kada jeJack Schmittiz 'Apolla 17' pronašao neku 'narandžastu prašinu' na inače sivoj površini, njegovu boju je mogao da potvrdi tek poređenjem sa bijama na kalibracionoj traci.

c4
Narandžasto tlo fotografisano od strane asdtonauta iz 'Apolla 17'. Boje su onakve kakve jesu bile na Mesecu. Primetićeš sa strane metu za kalibraciju. 

Prema mišljenju zaljubljenika u ovu temu, baš je šteta što CNSA nije dodao kalibracionu traku na rampu lendera 'Chang'e 4', u prvom planu gornjih slika. Britanski Marsov lender 'Beagle2', koji je uspešno sleteo 2003 ali je odbio komunikaciju, nosio je kalibracionu kolor traku u stilu radova Damiena Hirsta. Nasin rover 'Curiosity' takođe poseduje svoju kalibracionu metu.

Ipak, slike sa lendera 'Chang'e 4' i rovera 'Yutu 2' imaju prvenstveno navigacione svrhe, tako da je prava boja manje bitna.

Iz merenja koliko kamenje i minerali neke vanzemaljske površine reflektuju svetlost različitih boja moguće je dobiti određena naučna saznanja, pa rover 'Yutu 2' nosi 'vidljivi i blisko infracrveni spektrometar' konstruisan da radi upravo to da bi naučili nešto novo o sastavu površine.

Već je poznato da je prosečna Mesečeva površina crvenkasta verzija tamno sive, iako s manje crvene nego na Merkuru i mnogo manje nego na Marsu, čija je površina istinski crvena kao rezultat oksidacije gvozdenih minerala (u suštini rđe).

PERCEPCIJA BOJA

Poznavati kako Mesečeva površina reflektuje svetlost različitih boja samo je jedan aspekt prezentovanja slike lunarnog pejzaža. Možda se neko seća optičke iluzije boje haljine koja se pojavila pre jedno 4-5 godina. To je slika haljine za koju neki misle da je crna i plava, a drugi da je bela i zlatna.

Pokazala je da je percepcija boje subjektivna stvar, i da zavisi od konteksta. Kako vidiš boje na ovoj slici takođe zavisi i od karakteristika uređaja na kome ga gledaš...


Zapravo je haljina plava sa crnim!

Međutim, merenja pokazuju da na Mesecu postoji vrlo malo varijacija u boji Meseca, a astronauti koji su bili tamo svi su pričali da je Mesec u osnovi sivkast (što delimično objašnjava uzbuđenje kada se uočen sloj narandžastog tla). Kada prvi kineski astronauti budu hodali po Mesecu – verovatno posle 2025. – najverovatnije će iskusiti istu stvar.

c5
Sigurno ću se vratiti uskoro ovoj temi.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...