Delom i zahvaljujuć i čitaocima Astronomskog magazina, spašen je brod “Kosmonaut Viktor Pacajev”.

Upravo je objavljeno da je ploveća laboratorija “Kosmonaut Viktor Pacajev” proglašena objektom kulturnog nasledja Rusije! Direktor muzeja Svetskog okeana Svetlana Sivkova je izjavila da još uvek nije odlučeno gde će brod biti ukotvljen. O tome će odlučiti “Roskosmos” kome brod pripada. Ono što je medjutim jasno - kako je brod “Kosmonaut Viktor Pacajev” proglašen za nacionalno blago Rusije, neće biti prodat Indiji u staro gvoždje.

Brod se od 2001. nalazi u luci u Kalinjingradu. Dugačak je 122m, širok 17m. Na njemu se nalazi stalna muzejska ekspozicija o brodovima sovjetske kosmičke flote. Povremeno, kada MKS leti iznad te oblasti, brod prima podatke sa ruskog segmenta kosmičke stanice i prenosi ih do Centra upravljanja letom u Karaljovu.

Kosmonavt Pacaev in Kaliningrad

Brod nosi ime kosmonauta Pacajeva, člana posade kosmičkog broda “Sajuz-11” koji je poginuo juna 1971. za vreme povratka sa prve orbitalne stanice “Saljut”.

On je poslednji brod iz sovjetske kosmičke flote koji, posle raspada SSSR-a, nije prodat u staro gvoždje. Kako je finansiranje održavanja broda trebalo da bude obustavljeno avgusta 2015 a brod prodat Indiji, ćerka kosmonauta Svetlana Pacajeva se obratila peticijom predsedniku Putinu sa molbom da se brod sačuva.

Peticiju je potpisalo preko 2,500 ljudi, uključujući i posetioce sajta AM

Svetlana Pacajeva se toplo zahvaljuje svima koji su svojim potpisom peticije doprineli da brod “Kosmonaut Viktor Pcajev” bude sačuvan kao spomenik kosmonautike.


Peticija za spašavanje broda kosmičke flote Rusije


Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 2 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 2 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 2 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 13 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 19 sati ranije

Foto...