Iz arhive AM

6.9.2006.

Još od početka avgusta skoro svakog dana sam sa različitih strana i od raznih ljudi koji znaju da se interesujem za "tamo neki kosmos", dobijao jedan te isti e–mejl. Znate već koji – u njemu decidirano piše: "Mars će biti veliki poput Meseca!". Tamo su bili uredno navedeni neki datumi i precizne cifre, kao i izjava da nam je to šansa koja nam se pruža jednom u životu, što nas neminovno treba da ostavi bez daha.

Paz' da neće!

Ovde je prikazan redak snimak napravljen uz pomoć teleskopa koji pokazuje trenutak kada Mesec prelazi direktno ispred Marsa. Obrati pažnju na razliku u veličini između njih. Mesec je mnogo veći, jer nam se nalazi mnogo bliže od Marsa.

To je isti onaj e–mejl koji je kružio svetskom mrežom i 2003, i ponovo kasnije 2005. godine.
Pravo poreklo prvih mejlova je obavijeno misterijom. Bar za mene. Moram da priznam da je u osnovi bio tačan, samo malo prenaduvan. Zašto se pojavio ponovo 2005. nije mi baš jasno, sem ako sve nije započeto kao neka šala nekih tamo lokalnih astronoma. Ako je to tako, onda to samo dokazuje moj strah kao klasičnog skeptika: nikada ne lansiraj neku glupu priču samo da bi video da li možeš da prevariš nekoga. To će ti se garantovano već nekako vratiti.

Da podsetim: 27. avgusta 2003. godine, u 09:51 po Griniču, Mars se najviše približio Zemlji u poslednjih 59.619 godina. Tada je imao magnitudu od –3 m ili tako nešto, te je predstavljao treći najsjajniji objekat na tadašnjem nebu (ako se ne računa Venera, koja je bila preblizu Suncu da bi je uzimali u obzir).

Međutim, koliko je bilo blizu to blizu? Ko je čitao tadašnje novine i gledao TV, mogao je da pomisli da je Mars za dlaku promašio Zemlju! Zapravo, Mars je bio skoro 56 miliona kilometara daleko, što je bilo samo malo bliže od poslednjeg sličnog takvog prolaska.

Svakako da je za Mars 56 miliona jako blizu. On može da bude udaljen od nas i preko 400 miliona kilometara (kada je iza Sunca u odnosu na nas). Pošto je elipsa njegove orbite prilično razvučenija od naše, zbog razlike u brzinama povremeno se dešava da se Zemlja nalazi u najdaljoj tački na orbiti oko Sunca, a Mars blizu najbliže tačke. Na taj način razmak između dve planete se približava svom minimumu.

Tačno je da smo te godine bili najbliži u proteklih 600 vekova, ali koliko? Pa, godine 1971. Mars je bio udaljen oko 56,5 miliona kilometara. To je bilo samo 1% dalje! Čak i sa dobrim teleskopom i kamerom jako je bilo teško uočiti razliku u njegovoj veličini. Realno, ta razlika je toliko mala da je teško uočljiva čak i moćnom Hablu (Mars je 1971. bio manji od onog 2003. za samo 0,2'', što je blizu granične Hablove rezolucije).

Dalje, tvrdnja da će Mars ikada biti velik poput Meseca jeste čista glupost! Da bi se to desilo, trebao bi da nam priđe na 780.000 km, tj. duplo dalje od Meseca! (U to vreme sam pročitao na nekom sajtu da bi kroz teleskop Mars izgledao tako kada bi bio veliki kao Mesec, te je odatle možda i potekla ta glupost.)

Dakle, tog 27. avgusta Mars je bio veliki 25,11", ili 1/72 puta manji od Meseca. Zapravo, bio je duplo manji nego što je neki minimum veličine potreban da bi se golim okom video kao iole vidljiv disk.

Takođe, u to vreme je bilo i natpisa o katastrofalnim plimskim talasima koji nam prete, ali od svega toga nije bilo ništa. Niti će. (Napisaću sledeći članak i o tome.)

Isto tako je i 2005. bilo netačnosti napretek. Recimo, Mars je te godine bio najbliži Zemlji početkom oktobra, a ne u avgustu. To je iznosilo oko 70 miliona kilometara (uporedi sa 56 miliona iz 2003.).

Vratimo se ponovo u 2006. Dok su mejlovi iz ranijih godina bili takvi kakvi su, i ovogodišnji imaju svoju priču.

Ko god da je prvi poslao inkriminisani mejl, nije se čak potrudio ni izmenio poneku brojku. To je prilično ironično, jer se upravo u tom trenutku (kraj avgusta) Mars u odnosu na nas nalazio sa druge strane Sunca. Za nas je bio praktično nevidljiv, izgubljen u blještavilu Sunca. Svi oni koji su ga tražili bili su veoma razočarani.

Za one koji vole ironiju, evo još malo: pošto se Mars zapravo nalazio na suprotnoj strani od nas, on je bio najdalji što uopšte mogao da bude, a ne tako blizu kako su nam napisali! Naznačenog datuma u mejlu, 27. avgusta 2006., Mars je zapravo bio udaljen od nas oko 385 miliona kilometara. U mejlu kaže samo 56 miliona. Opa! Mala greška – šta je to: svega 7 puta.

Zapravo, Mars neće prići blizu Zemlje sve tamo negde do decembra 2007. godine, a čak i tada biće 20% dalji nego što je to bio 2003. godine. A čak ni tada neće biti veliki kao Mesec.

Evo zaštićenog svedoka, originalnog mejla, ko ga nije dobio i čitao

The Red Planet is about to be spectacular!

This month and next, Earth is catching up with Mars in an encounter that will culminate in the closest approach between the two planets in recorded history. The next time Mars may come this close is in 2287. Due to the way Jupiter's gravity tugs on Mars and perturbs its orbit, astronomers can only be certain that Mars has not come this close to Earth in the Last 5,000 years, but it may be as long as 60,000 years before it happens again.

The encounter will culminate on August 27th when Mars comes to within 34,649,589 miles of Earth and will be (next to the moon) the brightest object in the night sky. It will attain a magnitude of -2.9 and will appear 25.11 arc seconds wide. At a modest 75-power magnification

Mars will look as large as the full moon to the naked eye.

Mars will be easy to spot. At the beginning of August it will rise in the east at 10p.m. and reach its azimuth at about 3 a.m.
By the end of August when the two planets are closest, Mars will rise at nightfall and reach its highest point in the sky at 12:30a.m. That's pretty convenient to see something that no human being has seen in recorded history. So, mark your calendar at the beginning of August to see Mars grow progressively brighter and brighter throughout the month.

Share this with your children and grandchildren.

NO ONE ALIVE TODAY WILL EVER SEE THIS AGAIN

 

(06.09.2006.)


KOMENTARI

25.08.2008.

Dobro nece bas Mars ali sam nege ciro da ce godine 2011 neki asteroid proci vrlo blizu Zemlje i da se u svetu razmislja o ovoj opasnosti.
pozdrav

Milorad Zavisic

***

Dobio sam i ja poznati cirkular i evo sta sam napisao svima koji su primili isti cirkular:

Subject: FW: MARS

Ovo je moj odgovor na circular koji sam dobio od Rajka Maksimovica. Procitajte prvo clanak na dnu ovog pisma, pa redom dalje.

Ponovo o Marsu:

U vreme koje se govori u donjem clanku, kraj avgusta 2006, Mars ce biti sa one strane Sunca, najdalje od Zemlje – vidi isecak iz Redshifta 4, u att.

Posto je sa one strane Sunca ne mozemo ga videti nikad, jer vidljiv je za radio astronomiju samo danju a zbog bljeska Sunca ne mozemo ga videti golim okom uopste.

Rajko, salji ovo dalje da ljudi ne budu u zabludi!

Zoran Veljovic
Take the photos of the construction of the Saint Sava Temple on:
http://www.geocities.com/veljovic_zoran

------------------------------------------------------------------
Subject: RE: MARS

Mars will look as large as the full moon to the naked eye.

OVO, JEDNOSTVNO, NIJE MOGUCE!

Prema podatku Redshift 4 (program za astronomiju!) Mars vidimo uglovnim precnikom od 03’’ -lucne sekunde i nikako ne moze da bude da je taj precnik 25.11 lucne sekunde, tj. osam puta veci.

Mesec vidimo uglovnim precnikom od 30’(minuta) ili 1800’’ lucnih sekundi, ili 600 puta vecim od Marsa. Nikako nije moguce da ce Mars biti …“as large as the full moon”!!!

Magnituda Venere je -3.76 (minus 3.76) a Mars, kaze se, bice -2.9! Znaci svetao kao Venera skoro. Magnituda Marsa je 1.82 (plus 1.82) sto je daleko, daleko ispod vidljivosti od -2.9!

Sem toga, ako ce magnituda Marsa biti -2.9 onda to nije ni blizu magnitude Meseca koja je -11.15! Znaci, nip o ovom parametru Mars nece biti “as large as Moon”!

Sem toga, ne pamtim tacno, ali prosle godine nam je Mars bio najblizi, posmatrano na nekokliko decenija unazad.

Zoran Veljovic
Take the photos of the construction of the Saint Sava Temple on:
http://www.geocities.com/veljovic_zoran

***

Postoji mogucnost da se ovako lazne poruke salju u cilju bolje prodaje teleskopa. Nema boljeg nacina, nego da se 'napravi' senzacija. Pa sta ako je i lazna?! Za to ne bi bili krvi prodavci vec oni koji su lazi tvrdili ili sirili.

charlie

***

27.08.2007.


Dakle evo odgovora na nocasnje pojavljivanje Marsa.

Paja

***

27.08.2007.

He he, i ja sam jednom dobio taj mejl... Evo sta ja mislim: lapsus calami - stamparska greska.

Originalni mejl je u redu samo u slucaju kada se Mars zaista nadje najblize Zemlji, tako kako pise na 34 649 589 milja a to je 55 751 189 km. Gledajuci kroz teleskop, tada se on moze videti veliki \"kao\" pun Mesec (golim okom).

Ali koliko vidim, postoje i dve greske. Prva, koja je unela najvise zabune, je ta sto je u trecem odeljku, poslednja recenica, tacno ta pre slika, odsecena na pola i deluje kao da su u pitanju dva potpuno razlicita reda, pa je recenica izgubila smisao, ispalo je kao da su u pitanju dve potpuno nezavisne recenice. Dakle, ta recenica treba da stoji cela u jednom redu, ovako: \" At a modest 75-power magnification Mars will look as large as the full moon to the naked eye. \" ili jos preciznije: \" At a modest 75-power magnification (with telescope) Mars will look as large as the full moon to the naked eye (without telescope). \" To je glavni razlog zabune.

Druga greska je sto u originalnom mejlu pise tacan datum, ali ne i tacna godina kada ce se taj polozaj Marsa dogoditi.

Nista, lep pokusaj onoga ko je pisao taj mejl. Ili on nije pregledao sta je napisao, ili je neko ko je posle ponovo slao taj mejl, slucajno (ili namerno napravio gresku....

Ljubomir

***
28.08.2008.

kamo srece da sam ovo citao juce u ovo vreme onda nebih jutros u 00 i 30 buljio u mesec i cudio se gde je velika crvena planeta ps bar sam onda gledao Anu Ivanovic direktno.
Pozdrav Z.P

ZELJKO PETRIK

***

07.09.2008.

Au, druže Željko,

Pa ti si okasnio još i čitavu godinu na sve ovo pisanije.

Da li to znači da je čudnovato pismo obigralo još jedan krug oko planete?

Koja

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 15 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...