Narednih večeri na našem nebu
Večeras (četvrtak, 21.05.) te u dane vikenda nedugo nakon zalaska Sunca nad zapadnim obzorjem predstoji nam prava utrka planeta.
„Od zvijezda i vanzemaljaca do astronauta i zrnca pijeska, treći put“
Svakodnevno diljem svijeta mediji izvještavaju o vanzemaljcima, letećim tanjurima, nezemaljskim strukturama na Zemlji, čudnim pojavama i neobjašnjivim aktivnostima. Stvari se doimaju kao da su zaista takve, a nisu. Jednostavno pitanje i još jednostavniji odgovor. Astronomi svom silom tehnike svake noći i dana skeniraju nebo u širokom dijelu elektromagnetskog spektra i jedino oni nikako da uhvate NLO-e i ekipu. Svi ostali ih vide, čuju, snimaju, ponekad i popričaju s vanzemaljcima a dogodi se da tu i tamo netko bude otet pa vraćen (a koji će im). Uglavnom svi imaju informacije o vanzemaljcima osim astronoma koji ih tako željno isčekuju i aktivno traže.
„Od zvijezda i vanzemaljaca do astronauta i zrnca pijeska, drugi put“
Teško da ima itko tko nije čuo za priču o pretvaranju žabe u princa (princezu, kako vam drago). Ma koliko ta preobrazba bila bajkovita ona je doslovce dječja igra prema preobrazbi koja se događa u svemiru. Nekoć davno (tako počinju bajke zar ne, ali tako zaista i počinje naša današnja priča), dok su na noćnom nebu svako malo bljeskala nova sunca u nastanku, oko male žute zvijezde na periferiji Mliječnog puta formirani su planeti. Bilo je to vrijeme sveopće gužve u devetercu. Sudari manjih i većih tijela bili su učestali. U jednom od njih sa neke od planeta u svemir je izbačen komad ne veći od perilice rublja. Usljed rezultante gravitacijskih sila naša se „perilica“ sastavljena od stijenja, metala, leda započela kretati oko Sunca negdje između putanja Marsa i Jupitera.
„Od zvijezda i vanzemaljaca do astronauta i zrnca pijeska, prvi put“
Izuzmemo li našu matičnu zvijezdu, Sunce, koje vidimo na danjem nebu, Mjesec kojeg povremeno vidimo danju a češće noću te daleke zvijezde koje poput manje ili više sjajnih treperavih točkica svjetla ukrašavaju noćno nebo što još možemo vidjeti golim okom za vrijeme noćnih sati?
Nekoliko čitalaca pitalo nas koja to zvezda tako snažno sija uveče na zapadu. Vedro vreme je učinilo da taj sjaj bude još izrazitiji, pa se zvezda dobro vidi i pri svetlosti Meseca. A zapravo to uopšte nije zvezda, već planeta Venera.
Tonight's Sky: May
Serija „Tonight’s Sky“ proizvodi Space Telescope Science Institute (koji upravlja Svemirskim teleskopom Habl) u saradnji sa Nasinim Universe of Learning.
Venera je jedna od 8 (za ljubitelje Plutona 9 😃) planeta Sunčevog sistema. Nalazi se između Zemlje i Merkura i na granici habitacione zone. Iako je blizu zone koja garantuje nastanjivost u blizini matične zvezde, to jest Sunca, život na njoj je defakto nemoguć. Uslovi koji vladaju na njenoj površini....
Astrognozija je grana astronomije koja se bavi prepoznavanjem zvrzda i sazvežđa na nebu orijentacijom pomoću „ključnih zvezda“. U astrognoziju spada i pronalaženje galaksija i maglina istom tehnikom. Primera radi, ako biste hteli da na noćnom nebu pronađete galakciju Andromeda, prvo biste trebali da znate gde je i kako izgleda sazvežđe Kasiopeja.
Noćas posle 21 čas nebo je presekao veći broj sjajnih objekata. Šta je to bilo?
U srijedu 15.04.2020.
u 21:30,
sa Sljemena ćemo uživo prenositi
PROMATRANJE TELESKOPOM.
