Venera i zalasci Sunca

Nedugo nakon zalaska Sunca, nad zapadnim obzorjem pojavljuje se „zvijezda” koja po svojem sjaju odskače od svih drugih zvjezdanih objekata našeg neba. Stidljivo se pojavljuje još dok je nebo svijetloplavo, da bi spuštanjem noćne koperne postajala sve sjajnija i sjajnija. Radi se o planetu Veneri. Narednih mjeseci Venera će biti naša blještava sutonska pratilja. Pogledamo li pažljivije i višlje na nebu uočiti ćemo još jednu sjajnu „zvijezdu” – to je planet Jupiter. Ovaj dvojac će se u narednim tjednima približavati jedno drugome. Venera se svakim danom penje sve višlje, istovremeno se Jupiter spušta sve niže ka zapadu. Do bliskog, prividnog, susreta doći će početkom, sredinom lipnja. 

Venera je sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća bila meta brojnih istraživačkih letjelica, pretežito lansiranih iz tadašnjeg SSSR-a. Obzirom na više nego paklene uvjete koji vladaju na površini, gdje i najbolji roboti ne mogu izdržati duže od dva-tri sata, pomalo je izašla iz fokusa znanstvenih istraživanja robotičkim letjelicama. Današnje razumijevanje do sad prikupljenih podataka nanovo vraćaju Veneru u fokus. Njezina gusta atmosfera mogla bi sadržavati biološke potpise – život!  Nove misije posebice se fokusiraju na istraživanja atmosfere. Možemo reći kako tek predstoji prava era čovjekovih robotičkih izaslanika ka tom svijetu.

Naše podneblje za planet Veneru ima nekoliko naziva, ovisno pojavljuje li se na jutarnjem ili večernjem nebu; Večernja zvijezda, Večernjača, Jutarnja zvijezda, Zornica, Zornjača, Zvijezda Danica.