16. jula je planiranoprvo lansiranje nove evropske rakete, 'Ariane 6'. U ovoj prvoj misiji, odn. FM1, 'Ariana 62'će poneti u orbitu 34 satelita komunikacione mreže 'OneWeb'. Ovom misijom, Evropa će staviti tačku na dug i kontroverzni razvojni proces koji će u narednoj deceniji dati glavnu kosmičku raketu zemljama članicama Evropske kosmičke agencije (ESA). Uprkos svom imenu, 'Ariana 6' je treća raketa koju je razvila ESA. 'Ariane 1, 2 i 3' su bile vrlo slične, a 'Ariana 4' je u osnovi njihova proširena verzija (bez uzimanja u obzir evropskih taketa, prethodnica 'Ariane'). Prve 'Ariane' su koristile hipergolična goriva, za razliku od 'Ariane 5', što je značilo totalni iskorak od prethodnih modela.

1
'Ariana 64'
 u letu.

'Ariana[1] 5' je predstavljala reakciju na evropske ambicije 80-ih, koje su planirale da imaju sopstveni brod sa posadom i mogućnost lansiranja velikih satelita i sondi. 'Ariana 5', sa kriogenim centralnim stepenom i dva bočna ubrzivača, ili 'bustera', na čvrsto gorivo, podsećala je na američke rakete i druge lansere koji su razvijeni u to vreme, poput japanskog 'H-II'. Francuska 'hirovitost', koja je insistirala na vlastitoj minijaturnoj raketi – 'Hermes' – takođe je uticala na konstruisanje 'Ariane 5'.

2
Dizajni 'Ariane 6' pre nego što je dobila to ime 2010.

3
Dizajn 'Ariane 6' baziran na stepenima na čvrsto gorivo kako je 2011. predlagala francuska agencija CNES.

Paradoksalno je da 'Ariana 5' nikada nije lansirala brod sa posadom, ali je postigla komercijalni uspeh zahvaljujući svojoj pouzdanosti i sposobnosti lansiranja po dva džinovska geostacionarna komunikaciona satelita u svakoj misiji. Ipak, složena logistika svakog lansiranja uvek je bila slaba tačka ovog lansirnog sistema. Sistem 'Ariane 5' nazvan SYLDA (Système de Lancement Double Ariane) omogućavao je lansiranje samo jednog velikog satelita zajedno s jednim manjim, pa je bilo potrebno pažljivo uskladiti korisni teret, proces koji je često dovodio do kašnjenja i gubitka fleksibilnosti kada je u pitanju upravljanje lansiranjima.

4
Dizajn 'Ariane 6' 2014. godine.

2010. godini ESA je počela ozbiljno da proučava izvodljivost razvoja naslednika 'Ariane 5' koji bi rešio taj problem i takođe bio jeftiniji[2]. 2011. godine projekt je dovršen, a francuski CNES(Centre National d'Etudes Spatiales) je predložioznatno slabiju raketu od 'Ariane 5' koja bi koristila stepene na čvrsto gorivo, manje efikasne ali jeftinije. Pritisci drugih ESA partnera, posebno Nemačke, ali i aeronautičke industrije kontinenta[3], prisilili su promenu ovog dizajna i 2014. postignut je kompromis. Nova 'Ariana 6' bi napokon bila jednako snažna kao sadašnja 'Ariana 5', ali fleksibilnija. Da bi se to postiglo, odlučeno je da se predstave dve verzije, 'Ariana 62' i 'Ariana 64', s dve odn. četiri bočne rakete na čvrsto gorivo.'Ariana 64' će moći da ponese dva teška satelita u orbitu – ili 21 tonu u nisku orbitu – dok će 'Ariana 62' moći da u istu orbitu postavi srednji satelit, a da ne mora da bude uparen s većim kako bi lansiranje bilo profitabilno.

5
'Ariana 62' i 'Ariana 64'.

6
Predlozi različitih vrhova nove rakete. Svaki će moći da primi različiti teret – od pojedinačnog satelita pa do klastera mikrosatelita.

'Ariana 6' je formalno odobrena 2014. u dve njene variante i od tada je njen dizajn dorađivan, iako promene nisu bile baš drastične. 'Ariana 6' će biti raketa visoka 62 metra, a promer centralnog stepena će dostići 5,4 metra. Centralni, ili prvi stepen, H150 ili LLPM (Lower Liquid Propulsion Module) koristiće jedan motor 'Vulcain 2.1', izveden iz 'Vulcaina 2' 'Ariane 5', koji će sagorevati 150 tona tečnog vodonika i kiseonika. Drugi stepen H30, ili ULPM (Upper Liquid Propulsion Module), takođe će biti kriogen – s 30 tona goriva – i biće opremljen motorima 'Vinci', sposobnim da izvedu tri paljenja kako bi dostigli sve vrste orbita. Vrh će biti dugačak 20 metara, iako će za 'Arianu 62' biti na raspolaganju i manja verzija od 14 metara. 3,4-metarski bočni busteri ESR (Equipped Solid Rocket) na čvrsto gorivo P120C, koristiće se i kao prvi stepen rakete apgrejdovane 'Vega-C'. Ustvari, 'Vega-C' i 'Ariana 6' biće zadužene da pokriju celokupnu ponudu lansirnih usluga u Evropi, za koju su danas zaduženi 'Ariana 5', 'Sojuz-ST' i 'Vega'. P120C je evoluirao od motora P80prvog stepena 'Vege', najjačeg i najvećeg raketnog motora na čvrsto gorivo iz jednog komada.

7
Karakteristike 'Ariane 6'.

8
Motori 'Ariane 6' i 'Vege-C'.

9
Prednosti 'Ariane 6'.

Oko 2025. dodatni stepen ICARUS (Inovativni Carbon Ariane Upper Stage), izgrađen od kompozitnih materijala, mogao bi da zameni ULPM. Ovaj stepen će omogućiti lansiranje dve dodatne tone korisnog tereta na američku stanicu 'Gateway' u odnosu na ULPM stepen. U izgradnji 'Ariane 6' sudeluje desetak zemalja iz čitave Evrope, iako su glavni Francuzi, Nemci i Talijani. Konkretno, centralni stepen LLPM biće integrisan u Les Mureauxu (Francuska), dok će gornji ULPM biti proizveden u Bremenu (Nemačka). Motori 'Vulcain 2.1' i 'Vinci' se ispituju u pogonima Lampoldshausen (Nemačka). S druge strane, Italija igra ključnu ulogu u proizvodnji motora na čvrsto gorivo zajedno s Francuskom.

10
Zemlje i faze konstruisanja 'Ariane 6'. (Bolja slika).

11
'Ariana 64' na rampi.

12
'Ariana 62' lansira satelite konstelacije 'OneWb'.

13
Pripreme za lansiranje 'Ariane 6'.

No, najveće razlike od 'Ariane 5' nisu u dizajnu, koji, kako vidimo, nije radikalno drugačiji, već u zemaljskim operacijama. Za razliku od 'Ariane 5', 'Ariana 6' će biti sastavljana horizontalno i takođe će horizontalno biti vožena i do rampe. Tamo će biti podignuta u vertikalni položaj, da bi joj tek tada bio dodat korisni teret korišćenjem mobilnog servisnog tornja visokog 90 metara i teškog 8200 tona, koji će biti uklonjen pre poletanja. Zapravo, to je isti postupak koji koristi ruski 'Sojuz-ST' u Kuruu i 'Sojuz-2' u Vostočnom. Izgradnju zemaljskih objekata uglavnom provodi Francuska. 'Ariane 6' će se lansirati sa stare rampe ELA-4(Ensemble de Lancement Ariane 4). Zgrada za horizontalnu montažu se zove BAL (Bâtiment d'Assemblage Lanceur). Dok danas kompletiranje 'Ariane 5' traje tridesetak dana, sastavljanje 'Ariane 6' će trajati samo dvanaest ili petnaest dana. 'Ariana 6' je razvijana kao Esin program, dok je 'ArianeGroup' zadužena za dizajn i kao glavni izvođač. 'Arianespace' će biti odgovorna za marketing rakete na međunarodnom tržištu (najveći deoničar 'Arianespacea' je 'ArianeGroup').

14
Lansirna rampa 'Ariane 6'.

15
Rampa nove rakete u izgradnji.

16
Rampa 'Ariane 6' sa P120C prilikom probe.

17
Plan hale BAL.

Prvih četrnaest 'Ariana 6' leteće između 2021. i 2023. godine, u isto vreme kada i poslednja osam 'Ariana 5'. Evropa se nada da će 'Ariana 6' moći da leti devet puta godišnje i prepolovi troškove 'Ariane 5', tako da kilogram korisnog tereta smeštenog u geostacionarnu transfernu orbitu neće koštati više od deset hiljada evra. Uprkos svemu, 'Ariana 6' je kritikovana zbog bojazni da će ostati na marginama novog talasa lansera za višekratnu upotrebu na čelu sa 'SpaceX-onim' 'Falconom 9'. ESA, 'Arianespace' i 'ArianeGroup' bezbroj puta su ponovili da će njihova 'Ariana 6' biti konkurentna na međunarodnom tržištu, iako je činjenica da će sledeća raketa koja je predložena da zameni 'Arianu 6' oko 2030. imati obnovljiv prvi stepen i koristiti motore 'Prometheus' bazirane na metanu, što poruku čini pomalo kontradiktornom. Bez obzira na to, 'Ariana 6' neće nestati čak i ako ne održi tržišno mesto koje trenutno zauzima 'Ariana 5'. Zemlje članice ESA su se od početka obavezale da će koristiti isključivo 'Arianu 6' i 'Vegu' za državne poslove , bez obzira na cenu. Evropi je potreban nezavisni pristup kosmosu i zadržaće ga po svaku cenu.

18
Predlog buduće evropske rakete za višekratnu upotrebu zasnovanu na metanskim motorima 'Prometheus'.

19
Karakteristike 'Ariane 6' i njene moguće naslednice.

20
Karakteristike trenutnih lansera.


https://youtu.be/fJKdoK9Mw4I


https://youtu.be/zZuLIaj8McM


https://youtu.be/jPn8SNn52hI


https://youtu.be/hpna1Vu7NdA

 

[1] Ime je francuski prevod imena kritske princeze Ariadne. Bila je ćerka Minosa, kralja Krita i Zevsovog sina, i kraljice Pasife, Heliosove ćerke. Preko majke Pasife, bila je polusestra Minotaura (pola bik poma čovek), koji je živeo u lavirintu. Ariadna je bila udata za Dionisa, boga vina. Legenda kaže da je pomogla junaku Tezeju da uđe u lavirint (dala mu je mač i konac koji će mu pomoći da izađe iz njega) i ubije Minotaura. Izdavši oca i zemlju, pobegla je sa Tezejem. Po njenoj kruni nazvano je sazvežđe Corona Borealis.

[2] Krajem 2014, cena komercijalnog lansiranja 'Ariane 5' sa satelitom srednje težine (oko 5 tona) na nižoj poziciji u vrhu rakete iznosilo je oko $60 miliona. Teži satelit na višoj poziciji u tipičnoj dualnoj konfiguraciji imao je višu cenu od satelita na nižoj poziciji, pa je lansiranje koštalo oko €90 miliona.
  Cena 'Ariane 5' sa dva satelita, jedan u 'gornjem' a drugi na 'donjem' položaju, iznosila je 2015. oko €150 miliona.

[3] Ko li je tu glavni lobista i blagajnik?

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 6 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije

Foto...