U nekoliko nastavaka o tome kako radi bušilica Marsovog rovera i sa kakvim problimima se sreće

rbbaner4

1 | 2 | 3 | 4 | 5 |

3  DECEMBAR 2016-MART 2017: ANALIZA PROBLEMA

Predočeni su brojni testovi, a tim je počeo da razvrstava one koje će biti izvedeni na samom Marsu i da planiraju njihov redosled. Može li se solenoidima kočnice poslati veći napon? Treba li to uraditi jednovremeno? Naizmenično? Slati komandu više puta? Pokušavati sve to sa različito orijentisanom bušilicom?

Radovi su tekli vrlo sporo. Shvatajući da je vraćanje bušilice u funkciju projekat koji će trajati mesecima, misija je napustila lokaciju 'Precipice' i nastavila da vozi preko dina 'Bagnold' ka 20 spratova visokom grebenu 'Vera Rubin Ridge', sprovodeći tokom vožnje razne dijagnostičke testove bušenja paralelno sa rutinskim naučnim zadacima – rutinskim, ali bez bušenja i uzimanja uzoraka.

Zašto su stvari išle sporo, s obzirom na to koliko su bušenja bitna za 'Curiosity' misiju? Promena u načinu rada kočnice u bušilici zahtevao je korišćenje 'low-level' komandi[1] koje nikada pre nisu bile korišćene na Marsu jer nije bilo ni potrebe za tim. Sve aktivnosti rovera koje se obavljaju prvi put neophodno je prethodno testirati na Zemlji, na vernoj kopiji rovera, VTSB (Vehicle System Test Bed). Kalifornijski tim je takođe morao da vodi računa kako da zaštiti nezamenjivu spravu na Marsu. Morali su pažljivo da promisle o svakoj naredbi – da li će komande bušenja na novi način izazvati neki novi problem? Da li je moguće preneti opterećenje na neke druge delove turele? Može li to da izazove grejanje koje nije pravilno modelovano i da dovede do pregrejavanja nečega? Tokom četiri meseca nakon otkrivanja anomalije, tim je pažljivo i uporno gradio komplet 'low-level' komandi upotrebljivih na Marsu radi testiranja.

b16
Turela sa bušilicom (krajnje levo) na testiranju na Zemlji. Bušilica može da se okreće brzinom od 0-150 puta u minutu, a 'hilti' udara snagom od 0,4-0,8 J i brzinom od 1.800 puta u minutu.

b17
Prednji deo 'Curiosityja' sa robotskom rukom u transportnom položaju. Posmatračka tacna (Ø~7,3 mm) omogućava da uzorke koje pribavi CHIMRA prouče instrumenti APXS i MAHLI.
Preduzeti su koraci kako bi se osiguralo da merenja tla i stena laboratorije SAM ne sadrže zemaljsku kontaminaciju iznad nivoa detekcije SAM-a. Ipak, verovatno je da je mala količina zemaljske kontaminacije uvek prisutna uprkos našim najvećim naporima. Da bi se procenile karakteristike organske kontaminacije pet puta tokom misije, radi kalibracije instrumenata napravljeno je od materijala za organsku proveru (OCM) 5 opeka postavljenih u kanistre na prednjoj strani rovera, dostupnih tokom uzimanja uzoraka na Mesecu. Svaka OCM cigla može da se buši, proseje i sipa u CHIMRA i isporuči u SAM (a po potrebi i u CHEMIN), s tim da ta prašina putuje istim putem kao i prašina iz bušotina Marsovih stena. Svaka cigla je napravljena od porozne amorfne Si-dioksidne keramike, sa 30% šupljina. U ciglama se nalazi niska koncentracija 3-fluorofenantrena (C14H9F) i 1-fluoronaftalena (C10H7F), sintetička organska jedinjenja koji ne postoje u prirodi na Zemlji i ne postoje na Marsu. Svaka cigla je zapečaćena i nalazi se u vakuumu u svom kanisteru.

b18
Isto kao i prethodno, samo pogled odozgo. Vide se zatvoreni poklopci na otvorima laboratorija CHEMIN i SAM.

Radovi su sporo dovodili do napredovanja u pouzdanosti rada bušilice. Ali kako su testiranja napredovala, raslo je i samopouzdanje stručnjaka. Uspeli su da bušilicu izvuku maksimalno napred i vrate je do kraja. Vozeći ka lokaciji nazvanoj 'Ogunquit Beach'[2], pripremali su se da je ponovo izvuku do kraja i vrate je unazad, ali manjom brzinom potrebnom za bušenje u steni.

'Ogunquit Beach' je bila peščana dina na kojoj je rover zahvatio kašikom pesak i pripremao se da pošalje uzorke u laboratorijske instrumente. Da bi pripremio uzorak, rover je tako zarotirao turelu da se uzorak našao iznad finog sita (<150 mikrona), i onda je 20 minuta tresao napred-nazad kako bi se prosejani materijal nakupio u komoru pre slanja u instrument, a onda, sa još par vibracija, bio ubačen u laboratoriju SAM. Sve to je bila rutinska procedura za rover, i pre radova na lokaciji 'Ogunquit', vibracione aktivnosti su vršene nekoliko puta od kako se pojavio kvar bušilice.

Ovog puta, međutim, nakon pripreme i isporučivanja prvog uzorka sa 'Ogunquit Beacha' u SAM sola 1651, inženjeri su 29. marta prošle godine utvrdili da se bušilica ponaša drugačije – i mnogo gore – nego pre toga.

b19
Početkom 2017. 'Curiosity' se 4 puta zaustavio na dini 'Bagnold' i snimao pesak ispod sebe; svaka slika ima stranice od 13 mm. Gore levo: Stop 1, sol 1603. Gore desno: Stop 2, sol 1618. Dole levo: Stop 3, sol 1637. Dole desno: Stop 4, sol 1650.

b20
Kamera MastCam je sola 1651 snimila probno uzimanje uzorka peska kašikom sistema CHIMRA.

b21
Ove slike su napravljene 29. 3. 2017, odn sola 1651. Pogledaj ovaj link – u crvenom krugu je hrpica peska na poklopcu instrumenta SAM. Odakle pesak tu? Postoji mogućnost da se deo peska iz kašike prosuo okolo, a možda se poklopac zatvorio pre vremena? U žutom kvadratu je još jedna hrpica peska. Odakle on tu? Menadžeri misije su bili zbunjeni...

b22
Ista slika 48 minuta kasnije. Polovina peska iz crvenog kruga je nestala... Pesak iz žutog kvadrata se preselila na zaštitnom prstenu od vetra oko poklopca. Zelena strelica prikazuje trag kamenčića u pesku... Čudno. [Nisam uspeo da doznam šta je ova dusa sa selotejpom i gumicama za tegle gore levo. Meni izgleda kao neka zimnica ili sendvič koji je ostao nekom tehničaru, ali dozvoljavam i drugačija mišljenja.]

 

[1] Tip jednostavnih komandi. Koriste se kada je potrebna veća kontrola. Korisne su kada dože do lomova, kvarova, ili se dešava nešto neobično. Rezultate tih komandi često je moguće analizirati i uz pomoć računara, za šta su često komande i namenjene. Alati praktično 'ne znaju ništa' – sve je potrebno da bude u glavi (ili u papirima) njenog rukovaoca.

  'High-level' komande su uvek sa više detalja i čine alat 'pametnim'. Time se postiže mnogo lakše rukovanje datim alatom.

[2] Možda sam ja ostario, možda previše gledam TV, ali ne znam da li si i ti primetio pravu poplavi glupih naziva toponima na drugim nebeskim telima? Koptski bogovi (Ma'at, Hetmehit, Agilkia, Hathor...), starohavajska božanstva i duhovi (Haumea, Makemake...), papazjanija tipa Mjölnir, Z'ha'dum, Chomolungma, Mawenzi, Djanggawul, Niflheim, Tiramisu,  i sl. Ogunquit je glupava okeanska plaža u Mejnu… Nema kraja…

1 | 2 | 3 | 4 | 5 |  U nastavku: ISTRAŽIVANJE DRUGAČIJIH NAČINA BUŠENJA

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 16 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 4 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...