Osamnaestog maja, uspešno je obavljena korekcija orbite Medjunarodne kosmičke stanice (MKS). Orbita stanice je promenjena pomoću raketnih motora teretnog broda “Progres M-26M”.

406bKao što smo javljali, prvi pokušaj korekcije nije prošao pre nekoliko dana jer je sistem upravljanja teretnog broda zaustavio planirane operacije. Stručnjaci Centra upravljanaj letom (CUP) u Karaljovu su vrlo brzo ustanovili šta je problem i pripremili rezervni plan. Iako nije javljeno zbog čega korekcija nije prvi put prošla, direktor CUP-a, bivši kosmonaut Vladimir Salavjov je rekao da rezervni plan umesto osam uključuje aktiviranje četiri raketna motora uz produženo trajanje njihovog rada.

Motori su odradili 1922 sekunde i saopštili Kosmičkoj stanici impuls ubrzanja od 1,75m/s. Time je srednja visina njene orbite povećana za 3,2km i sada iznosi 401,88km.  Posle korekcije, novi parametri orbite MKS iznose:

  • Minimalna visina (perigej): 400,76km
  • Maksimalna visina (apogej): 417,75km
  • Period jednog obilaska: 92,54min
  • Nagib orbite prema ekvatoru: 51,66o

Korekcija orbite je obavljena u cilju formiranja najpovoljnijih balističkih uslova za odvajanje i povratak na Zemlju trensportnog broda “Sajuz TMA-15M” koji je, prema novom grafikonu leta planiran 11. juna. Time će, zbog problema tokom lansiranja teretnog broda “Progres M-27M”, misija MKS-43 trajati gotovo mesec dana duže.

Vest da će morati ostati duže u kosmosu, komandant stanice Teri Virts (NASA) i brodski inžnjeri ove misije Anton Škaplerov (“Roskosmos”) i Samanta Kristofereti (ESA/Italija) su dočekali sa odobravanjem. Oni se skupa sa članovima misije MKS-44 u kojoj su pored Genadija Padalke nalaze Mihail Kornienko i Skot Keli koji će provesti gotovo godinu dana u kosmosu, nalaze na MKS gotovo 180 dana.    

Posada

Radosni zbog produžetka kosmičkog leta - Kristoferetijeva (u prednjem planu), Virts (gore desno) i Škaplerov (u šarenoj majci) u modulu “Zvezda” skupa sa kosmonautima Samokutjajeovim i Serovom (oni su se u martu vratili na Zemlju)  (foto: “Roskosmos”)

 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 9 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...