Astronautika: misije

Kina planira lansiranje kosmičkog broda"Šenžou-10"sredinom juna. Raketa-nosač “Čančžen-2F” (“Veliki marš“) je već postavljena na lansirnu rampu kosmodroma  Czju Cjuan, koji se nalazi upustinji Gobi, u severo-zapadnoj provinciji Gansu.

Shenzhou50
Prevoz rakete-nosača Čančžen-2Fdo lansirne rampe

Van Ja Pin
Van Ja Pin

Posada sledeće kineske kosmičke misije će se sastojati od troje tajkonauta, uključujući i drugu Kineskinju u kosmosu Van Ja Pin (Wang Yaping). Osnovni zadatak misije je spajanje sa orbitalnim modulom “Tjangun-1” (Tiangong).

Planirano je da tokom misije koja će trajati 12 dana tajkonauti obave seriju naučno-tehnoloških eksperimenata u modulu koji predstavlja preteču buduće kineske orbitalne stanice.

Program kosmičkih letova kineskih tajkonauta je podeljen u tri etape. Tokom prve etape, dva kosmička broda tipa "Šenžou” (5 i 6) su lansirana u kratkotrajne orbitalne misije (2003. i 2005.) sa posadama od jednog i dva tajkonauta.

Druga etapa, koja se sada odvija, obuhvatamisije tročlanih posada, radove u otvorenom kosmosu i testiranje metodike i tehnologijaspajanjadva aparata u orbiti.

Kao aktivni aparat služi kosmički brod" Šenžou", dok je pasivna letelica orbitalni modul “Tjangun-1”.

Pre godinu dana tehnika spajanja u pilotiranom režimu je prvi putuspešno ispitana tokom misije KB “Šenžou-9”.

Za vreme treće etape,oko 2020.u kosmos će biti lansirana “prava” orbitalna stanica na kojoj, pored kineskih tajkonuata, mogu leteti i astronauti iz drugih država.  

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 15 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 4 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...