Astronautika: misije

Ruski Institute for Space Research (IKI) iz Moskve predstavio je cijeloviti plan i vremenik misija robotičkih letjelica koje bi do kraja ovog desetljeća trebale istraživati naš prirodni satelit. Riječ je o nastavku svojevremeno iznimno uspješnog programa „Luna“. Posljednja letjelice iz te serije (Luna-24) istraživala je Mjesec daleke 1976. godine. Prema onome što je predstavio Igor Mitrofanov (IKI) do kraja ovog desetljeća Rusija će ubrzanim, „agresivnim“ tempom prema Mjesecu poslati orbitere, landere, rovere..

Prisjetimo se povijesti; Rusija (ex SSSR) uspješno je odradila prvi let prema Mjesecu, prvi udar u Mjesečevo tlo, prvo fotografiranje „nevidljive strane Mjeseca, prvo slijetanje na Mjesec, prvi rover na Mjesecu, prva misija uzimanja uzoraka s Mjeseca i njihova doprema na Zemlju...nakon toga se stalo s misijama Luna. Trideset godina kasnije Luna 25, 26, 27, 28 i 29 nanovo će krenuti k Mjesecu i to prema njegovom južnom polu i to kao robotički istraživači koji će tamo napraviti Mjesečevu robotičku bazu a ujedno i pripremiti teren za ljudsku koloniju jednom u budućnosti. Ukupno je u planu pet misija;

2015. — Luna 25 (Luna Glob Lander): Mali lander namijenjen testiranju svih sustava letjelice, letnih parametara te zahtjevne procedure slijetanja i dugotrajnih istraživačkih operacija.

2016 — Luna 26 (Luna Glob Orbiter): Mjesečev orbiter koji će na visini od 100km letjeti oko Mjeseca i mapirati njegovo tlo, istraživati uvjete oko našeg prirodnog satelita te omogućiti radio-relejnu komunikaciju s Zemaljskim kontrolnim centrom tjekom nekoliko godina.

2017 — Luna 27 (Luna Resource-1): Veliki Mjesečev lander namijenjen istraživanju regolita i uvjeta ispod, na i iznad Mjesečeva tla. Testirati će i kriogenični sustav prikupljanja i čuvanja uzoraka tla za narednu misiju koja će uzorke vratiti na Zemlju.

2019 — Luna 28 (Luna-Resource-2):  Veliki lander koji će istraživati područje južnog Mjesečevog pola i biti opremljen sustavom za lansiranje kapsule s uzorcima natrag prema Zemlji. Ova je misija važna i zbog testiranja sustava koji bi u budućnosti na Zemlju slali koristan teret s Mjeseca.

2020 — Luna 29 (Luna-Resource-3): Mjesečev lander koji će tamo dopremiti veliki autonomni rover s radijusom operativnog djelovanja od najmanje 30-tak km. Rover će istraživati Mjesec, prikupljatii uzorke i dopremiti ih do sustava Luna 28 a onda će isti biti vraćeni na Zemlju.

Rusija je svijesna kako već desetljećima nije obavila uspješnu misiju izvan Zemljine orbite. Nedavno potpisan ugovor s Europskom svemirskom agencijom o robotičkim misijama istraživanja Marsa te predstavljeni Lunarni program zaista bi označili veliki povratak nekada agilne svemirske supersile s najvećim brojem lansiranja letjelica u svemirska prostranstva. Mjesec se nalazi u našoj neposrednoj blizini te je samim time znatno lakše prilagoditi vrijeme lansiranja letjelica ovisno o stanju izrade i testiranja koje se tamo žele uputiti. Slične su misije u Rusiji odrađene prije nekoliko desetljeća no danas postoji potreba za novim ciklusom istraživanja. U međuvremenu promijenile su se tehnologije te su mogućnosti letjelica znatno veće nego nekada. Ipak osnovni raketno-mehanički blokovi ostali su više-manje isti. Korištenjem postojećih iskustava te implementacijom novih tehnologija Rusija bi zaista mogla udahnuti novi život zaboravljenom a nekada iznimno uspješnom programu „Luna“...

Male tajne iz vremena "Lune-9" 

O tehničkim detaljima ove unikatne misije je mnogo toga dobro poznato, međutim, ima nekoliko neobičnih detalja vezanih za njenu istoriju na koje ćemo se sada osvrnuti.

Ruski kosmički planovi do 2020.

Zašto su Rusi odustali od Meseca?