Astronautika: misije

 Veliko iznenađenje i promjena u svemirskom programu dolazi nam ovih dana iz Kine. Iako je riječ tek o glasinama i dvojbenim medijskim natpisima te tehničkim parametrima pilotirane misije svemirskog broda Shenzhou-10 koji će s troje astronauta tijekom ove godine pristati na Kinesku svemirsku postaju Tiangong-1, u pozadini se događaju zaista velike stvari.

Kineska svemirska stanica	Kineske astronautkinje

Prema svemu što se može isčitati između redaka, Kinezi neće u svemir poslati Tiangong-2 kako je bilo planirano, dapače neće ju kao takvu uopće ni lansirati! Umjesto toga forsirati će upotrebu Tiangong-1 do krajnjih granica. Postaja se dosad pokazala kao izdržljiva i pouzdana te će se na njoj moći odraditi većina eksperimenata koji su bili planirani za obje postaje prve generacije. Nakon toga Kinezi će krenuti s parcijalnim lansiranjima modula velike svemirske postaje druge generacije koja jako nalikuje na nekadašnju Rusku postaju MIR. Centralni modul s višestrukim pristanišnim blokom („centralna utičnica“, kako je to nazvao Ante Radonić), do četiri velika znanstveno-istraživačka modula te pristaništa za transportne i pilotirane bodove.

Nije nemoguće da se Tiangong-2 sada preradi u veliki znanstveno-istraživački modul a ne bi se iznenadili niti da Kinezi iskoriste u tu svrhu i Tiangong-1 ukoliko ovaj dovoljno poživi i bude operativan! Pilotirane svemirske brodove već imaju a uspješno su isprobali automatsko pristajanje tako da će kargo inačica svemirskog broda Shenzhou biti lako dostupna. Sve zajedno čini se kao dobro smišljen svemirski program uz preinake koje ne ometaju krajnji cilj – formiranje velike svemirske postaje u Zemljinoj orbiti vjerojatno i kao „odskočnu dasku“ za letove oko i na Mjesec pa i dalje po Sunčevom sustavu. Slobodno možemo reći kako danas na svijetu postoje tri svemirske supersile; Rusija, SAD i Kina.

Kinezi preleteli asteroid Toutatis

Indija vs Kina utrka u svemiru