Astronautika: misije

Kao što smo javljali, privatni kosmički brod “Dragon” kompanije “SpejsX” 7. oktobra kreće u drugu misiju spajanja sa Medjunarodnom kosmičkom stanicom (MKS). Planom letova “Dragona” je predvijeno da ove godine bude obavljena još jedna misija snabdevanja američkog segmenta MKS. Ako sve bude išlo po planu, “Dragon” će u treću misiju prema MKS poleteti krajem decembra, posle čega će 2013. biti obavljene dve misije, 2014. tri a 2015. pet misija.

Rukovodstvo “SpejsX” kaže da tehnološki ciklus izrade jednog kosmičkog broda “Dragon” i njegove rakete-nosač “Falkon-9” iznosi samo tri meseca, a da u kompaniji planiraju da smanje ovo vreme na samo šest nedelja. O kakvoj je efikasnost reč dovoljno govori činjenica da je tehnološki ciklus izrade “Sajuza” koji se proizvodi od 1966. pune dve godine!

Dragon "Dragon" pristaje uz MKS

Takodje, zanimljivi su i vrlo ambiciozni planovi Ilona Maska (Elon Musk), prvog čoveka “SpejsX”. Trenutno se u njegovoj kompaniji radi na tri varijante “Dragona”. Prva je bespilotna teretna varijanta koja je razvijena u okviru programa Komercijalnih transportnih orbitalnih servisa (COTS) uz podršku NASA-e. Ovoj kategoriji pripadaju brodovi “Dragon” koji snabdevaju američke astronaute na MKS hranom, vodom, vazduhom i naučnom opremom. Brodovi ove serije ne mogu da se spajaju autonomno sa stanicom, već njegovo spajanje obavljaju astronauti na MKS pomoću manipulatora stanice. Takodje, teretni “Dragon” nemaju kompletirane sisteme očuvanja života, tako da se posle spajanja sa MKS vazduh iz stanice upumpava unutra kabine broda. Operativno vreme “Dragona” u sklopu MKS u ovoj verziji iznosi do 30 dana.

Druga verzija “Dragona” je kosmički brod-laboratorija nazvan “Dragon lab” (DragonLab) planiran za autonomne letove oko Zemlje, za obavljanja komercijalnih misije na osnovu ugovora sa zainteresovanim kompanijama. Za ove misije “SpejsX” planira ponovno korišćenje aparata za povratak teretnih kosmičkih brodova “Dragon” koji su učestvovali u ranijim misijama na MKS. “Dragon lab” ima masu od 6 tona i može da vrati na Zemlju do 3 tone tereta. Za sada planirane su dve misije “Dragon laba” – jedna 2014, a druga 2015. godine.

Sigurno najzanimljivija je treća verzija “Dragona” za misije astronauta u orbitu, nazvana “Dragon rajder” (DragonRider – “rider” u smislu “jahač” ili “trkač”). Prema rečima Maska prva misija “Dragona” sa posadom može biti obavljena 2015. Kao što je poznato, “Dragon” je prvobitno bio zamišljen za letove astronauta, pa je na osnovu ovog koncepta razvijena teretna verzija koja se sada koristi za misije snadbevanja MKS. Zbog toga, razlike izmedju prve i treće varijante “Dragona” su neznatne. Takodje, zahvaljujući ovoj strategiji, stručnjaci “SpejsX” tokom misija bespilotnog “Dragona” proveravaju i sisteme treće pilotirane verzije, pa se zbog toga i može očekivati da će ovaj brod biti spreman za prve misije sa posadama kako je i najavljeno, za oko tri godine. U okviru priprema “Dragona” za letove ljudi u kosmos, “SpejsX” je angažovao iskusnog bivšeg astronauta NASA-e Keneta Bouersoksa (Kenneth Bowersox) da rukovodi ispitivanjima sistema bezbednosti i podrške budućih pilotiranih misije.

Bolden Direktor NASA-e Čarls Boulden (Charles Bolden) pred simulatorom “Dragon rajdera”

Radovi na trešoj varijanti “Dragona” idu punom brzinom. Već se rade i testiraju sedišta za astronauta, sistemi očuvanja životnih uslova u kabini, elementi ručnog upravljanja brodom i sistem za spaćavanje astronauta čiji je motor SuperDraco prošao prva ispitivanja pre nekoliko meseci.

“Dragon rajder” je namenjen za orbitalne letove sedmočlanih posada, a može da se koristi i za turističke letove u kosmos. Spajanje sa MKS je planirano u ručnom režimu pomoću sistema NDS koji je razvijen u NASA-i. Brod može ostati u sklopu Kosmičke stanice do 180 dana, ali se očekuje da će kasnije ovaj parameter biti povećan do 210 dana, kao kod ruskog “Sajuza”. Prema izjavama mendažera “SpejsX” cena jedne misije “Dragon rajdera” će iznositi 140 miliona dolara, tako da će cena po jednom astronauta biti “samo” 20 miliona dolara. NASA trenutno plaća “Roskosmosu” po 63 miliona dolara za misiju jednog američkog astronauta do MKS i natrag.

 landing “Red Dragon” sleće na Mars

“Dragon”, “Dragon lab” i “Dragon rajder” su predvidjeni za letove u orbiti oko Zemlje. Medjutim, Ilon Mask nema nameru da se na ovome zaustavi. U skladu sa svojom sada već čuvenom rečenicom da planira da pošalje deset hiljada ljudi na Mars, Mask uveliko razmišlja da u daljoj perspektivi razvije projekat “Red Dragon” (Red Dragon” – “Crveni Dragon”). Reč je o automatskom aparatu mase 6t za spuštanje na Mars koji će biti projektovan na osnovu aparata za povratak teretnog “Dragona”. Kao nosač planirana je raketa “Falkon hejvi” (Falcon Heavy) sa kojom smo se već upoznali u jednom od ranijih tekstova o planovima “SpejsX”. “Red Dragon” će biti u stanju da vadi uzorke sa dubine od jednog kilometra (!) u potrazi za tragovima vodenog leda. Prema projektu, masa korisnog tereta kapsule na Marsu iznosiće jednu tonu, a njegovo lansiranje može da bude obavljeno već 2018!

Pored kosmičkih brodova, “SpejsX” takodje ima vrlo ambiciozne planove sa razvojem raketa-nosača. Maja 2012. na primer najavljena je modifikovana verzija “devetke”, nazvana “Falkon-9 v1.1” koja će korisiti snažnije motore “Merlin 1D” i nešto duže rezervoare. Masa na startu ove RN će biti 1,5 puta veća od mase “Falkona-9” (do 480 tona), dužina rakete će biti povećana sa sadašnjih 54m na 69,2m, a potisna sila do 600 tona. To naravno znači da će sledeća verzija “Falkona-9” moći da izbaci veći korisni teret. Za nisku orbitu nosivost je 13,1t, dok je masa korisnog tereta za geostacionarnu orbitu do 4,85t. Prvo lansiranje RN “Falkon-9 v1.1” može biti obavljeno početkom 2013. iz lansirnog centra Vandenberg, u Kaliforniji. Kasnije se planira korišćenje centra na Kejp Kanaveralu, gde su u toku radovi na proširenju hangara za provere korisnog tereta nove rakete.

Falkon Umetnička verzija lansiranja RN “Falkon hejvi”

I ne samo to. Mask najozbiljnije razmišlja o razvoju potpuno višekratnih raketno-kosmičkog sistema zanimljivog imena “Skakavac” (Grasshopper). Njegovo duboko uverenje je da samo ovakvi sistemi mogu da omoguće jeftine letove u kosmos. Zamisao je da se praktično na Zemlju, i to na mesto lansiranja, vraćaju oba stepena budućih verzija RN “Falkon-9” i kosmički brod “Dragon”. Povratak je planiran vertikalno, uz pomoć retro-raketnih motora, bez krila. Iako je ovakva ćema povratka rizičnija od “avionskog” horizontalnog sletanja, Mask čvrsto veruje da je ovakav sistem logičnije rešenje. Projekat je punom jeku, a “SpejsX” namerava da za potrebe vertikalnog sletanja “Dragona” na kosmodrom, koristi motore “SuperDraco” sistema za spašavanje astronauta. Mask je već kontaktirao Federalnu adminstraciju za avijaciju FAA za odobrenje testiranja sistema “Skakavac” u oblasti grada Mekgregor u Teksasu gde se nalazi poligoni za ispitiavanje “SpejsX”. Administracija je pozitivno odgovorila i odobrila do 200 lansiranja “Skakavca” godišnje!           

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...