NASA ne planira da obustavi radove na projektovanju novog američkog kosmičkog broda “Orion”. Prvi eksperimentalni let nekompletiranog kosmičkog broda planiran je 2014. kao što je ranije najjavljivano. Zatim će 2017. “Orion” obaviti prvi eksperimentalni orbitalni let bez posade, dok se 2021. planira prvi let sa astronautima. Godine 2025. “Orion” će obaviti prvu misiju prema jednom od asteroida. Time su u NASA-i demantovali vesti pojedinih američkih listova da su delovi planiranih ispitivanja ukinuti. U toku su inače testiranja novog sistema za spašavanje astronauta.
Kao nosači “Oriona” planiraju se dve različite rakete velike nosivosti. Prva varijanta je lanser kapaciteta 70 tona, koji će kasnije evoluirati u raketu-nosač koja će moći da izbaci 130 tona na nisku orbitu oko Zemlje. Ova jača verzija rakete-nosača će biti biti u stanju da lansira “Orion” sa potisnim raketnim blokom prema Mesecu, asteoridima, Marsu, pa čak još dublje u kosmos, prema granicama sunčevog sistema
Kapsula “Oriona” podseća na “Apolo”, ali naravno ima daleko savršenije sistemime, materijale i tehnologije. Takodje, “Orion” je znatno veći i može prema drugim nebeskim telima da ponese posadu od četiri astronauta.
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike.
Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč".
Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike.
Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”.
Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut".
Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1".
Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.