Astronautika: misije

Jedan od važnijih događaja u kosmonautici prošle godine bilo je lansiranje Nasinog rovera „Curiosity“. Svi znamo da mu do Marsa predstoji dugo putovanje, ali malo ko od nas zna šta on sada radi i čime se bavi. Nije lako ubiti vreme od devet meseci, koliko mu treba do Crvene planete.

Curiosity

Da odmah skratim dilemu: Nasin rover „Curiosity“ trenutno meri kosmičko zračenje, jer će dobijeni rezultati značajno pomoći u planiranju budućih misija sa ljudskim posadama na Mars. Merenje je započeto još 13. decembra.

Curiosity“ je lansiran 26. novembra 2011. sa Cape Canaverala u Floridi, zajedno sa „Marsovom naučnom laboratorijom“ (MSL). Rover na sebi nosi uređaj nazvan „Detektor za procenu zračenja“ (RADRadiation Assessment Detector), čiji je zadatak da lovi visokoenergetske atomske i subatomske čestice sa Sunca, udaljenih supernovi i drugih izvora.

Te čestice čine zračenje koje može da bude opasno za bilo kog putnika na Mars – od bakterija pa do astronauta. Rover će sa svojim uređajem da nadgleda direktno i indirektno („sekundarno“) zračenje i na površini Marsa kada se bude spustio 8. avgusta 2012. godine

RAD Veličine malog tostera, RAD će na Marsu biti okrenut ka nebu i uz pomoć silicijumskih detektora i cezijum-jodidne diode meriće galaktičko kosmičko zračenje i solarne čestice koje prolaze kroz Marsovu tanku atmosferu.

rover

Iako je plan bio da instrumenat radi non-stop, zbog štednje energije odlučeno je da radi samo 15 minuta na svakih sat vremena. Na slici se vidi teleskop energetskih čestica uperen ka zenitu.

Na putu do Marsa, RAD će da igra ulogu astronauta unutar svemirske letilice,“ objašnjava Don Hassler, glavni naučnik za rad sa RAD-on sa Southwest Research Instituta u Koloradu. „Instrument se trenutno nalazi duboko unutar letilice, na mestu gde bi mogli da se nalaze i astronauti. Razumevanje delovanja zračenja na letilicu biće od ogromnog značaja za dizajniranje budućih letilica sa astronautima za let na Mars.“

Sva prethodna merenja zračenja energetskih čestica u svemiru obavljana su uz pomoć instrumenata koji su bili ili na ili u blizini površina različitih letilica. Uređaj RAD (prvi put se nalazi na nekoj sondi) nalazi se na roveru koji je unutra letilice, okružen drugim komponentama MSL-a, uključujući i termički štit koji će štititi rover tokom faze sletanja kroz gornje slojeve Marsove atmosfere.

Konsrukcija letilice, sem što pruža zaštitu, može takođe da bude izvor sekundarnih čestica koje nastaju kada neke visokoenergetske čestice udare u brod. U određenim slučajevima, sekundarne čestice mogu čak da budu opasnije od onih primarnih.

Ova prva merenja nove letilice za Mars, označavaju zapravo početak naučnih istraživanja koja će da sprovedu roverovih 10 instrumenata, a zadatak im je da utvrde da li je Marsov krater Gale sada ili ranije bio pogodan za bakteriološki život.

Obzirom da u ovoj misiji ’Curiosity’ neće tražiti znake života na Marsu, njegova otkrića bi mogla u potpunosti da preokrenu naše ideje o poreklu i evoluciji života na Zemlji ili negde drugde u kosmosu,“ kaže Doug McCuistion, direktor Nasinog programa za istraživanje Marsa u Vašingtonu. „Ali jedna stvar je sasvim sigurna: roverova otkrića će pružiti krucijalne podatke koji će u sledećim decenijama uticati na ljudske i robotske planove i istraživanja.“

Dok ovo pišem, 13. januara, letilica, koja juri brzinom od 131.392 km/h, nalazi se na 131,83 miliona km od Zemlje i na oko 430 miliona km od Marsa. Prva korekcija putanje obavljena je 11. januara i to je najveći planirani manevar tokom čitavog putovanja do Marsa. Tokom tog manevra, sprovedenog radi preciznijeg nišanjenja buduće tačke ulaska u Marsovu atmosferu, uključeno je 8 monopropelantskih hidrazinskih trastera tipa MR-111C u trajanju od 175 minuta, čime je brzina letilice promenjena za 20 km/h (5,5 m/s).

Trenutno, solarne ćelije krstarećeg stepena proizvode 780 vati struje. Telekomunikacija i uplink i downlink se obavlja brzinom od 2 KB/s. Radi ravnomernijeg zagrevanja/hlađenja, sonda rotira oko uzdužne ose brzinom od 2,04 kruga u minuti. Od 10 instrumenata, redovno radi jedino pomenuti RAD.

Southwest Research Institut, zajedno sa univerzitetom Christian Albrechts iz Kiela, u Nemačkoj, proizveli su RAD uz finansiranje Nasinog direktorata i nemačkog Aeronautičkog istraživačkog centra.

Misiju prati i upravlja njome Nasina Laboratorija za mlazni pogon (JPL). Oni su takođe projektovali, razvili i sastavili Marsov rover.

polozaj Trenutni položaj „Curiosityja“. Predstoji mu još sedmomesečni let i par stotina miliona milometara. Šatlu bi za isti put trebalo 2 godine i 4 meseca, pod uslovom da sve vreme leti maksimalnom brzinom od 28.000 km/h i da motori rade 24 h dnevno.

 

LINKOVI
Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Rapaid said More
    Ako se uzme da se sve kreće brzinom... 16 sati ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 18 sati ranije
  • davor94 said More
    :D :D Henri Poincaré je osnova, za... 1 dan ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 3 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 4 dana ranije

Foto...