Astronautika: misije

Sudeći prema podacima o visini njene orbite, AMS "Fobos-Grunt" autonomno koriguje svoju orbitu periodičnim uključenjem raketnih motora. Neimenovani izvor ruske kosmičke industrije je rekao da se visina orbite AMS u apogeju u poslednja tri dana smanjila za 6,5 kilometara, i sada iznosi 339,5 km.

U isto vreme, visina perigeja, koja je takodje trebala da se smanji, je povećana za oko jedan kilometara i sada iznosi 208 km. Kako je došlo do povećanje visine perigeja još uvek nije jasno.

Kritčna visina za aparat sa gabaritima AMS "Fobos-Grunta" je 180 km. Posle te visine, brzina njenog spuštanja će se ubrzati i postati potpuno nekontrolisana.

Igor Lisov, urednik "Novosti kosmonavtiki", smatra da podaci dobijeni praćenjem aparata u orbiti pokazuju da AMS sama održava svoju orijentaciju u prostoru periodičnim uključenjem malih raketnih motora. Ovde nema govora o korekciji orbite pomoću komandi sa Zemlje. Stanica živi svoj život. Tehnički, "Fobos-Grunt" je "živ", ali ne može da prima komande sa Zemlje i da "govori". Prema preliminarnim podacima, posle ovih promena visine orbite, AMS može ostati u kosmosu do 60 dana.

Još uvek se ne zna dali je "Fobos-Grunt" potpuno izgubljen, ili još postoje i najminimalnije šanse za njegov spas. Na osnovu oskudnih informacija može se pretpostaviti da postoje ozibljni problemi u sistemu upravljanja AMS i da nije reč o softverskom problemu. Čak kada bi i nekim čudom "Fobos-Grunt" bio spašen i upućen prema Marsu, teško da bi uspeo da obavi planiranu misiju. Šanse su vrlo male, praktično AMS je izgubljena, ali kontrolori na Zemlji još uvek nastavljaju da uspostave kontakt sa njom.

VA-Popovkin Vladimir Popovkin

Koliko će trajati pokušaji da se uspostavi kontrola nad AMS zavisi od procene ljudi iz "Roskosmosa"? Pojedini analitičari nagoveštavaju da će direktor "Roskosmosa" Vladimir Popovkin najverovatnije u pondeljak, 14. novembra posle za danas planiranog lansiranja kosmičkog broda "Sajuz TMA-22" prema MKS, objaviti odluku o obustavljanju daljih operacija sa AMS "Fobos-Grunt".

Kao i prethodnig dana, iz "Roskosmosa" nema nikakvih infornacija o tome šta se dešava sa stanicom. Ovo je krajnje neprofesionalan odnos Ruske kosmičke agencije koji podseća na vremena kada se, pod kontrolom KPSS-a ćutalo o neuspesima sovjetskih kosmičkih projekata.

Za to vreme, član Međunarodne akademije astronautike (IAA) Čžu Il In je izjavio da je, u svetlu problema misije AMS "Fobos-Grunt" na kojoj se nalazi i kineski satelit namenjen sondiranju Marsa, neophodno da Kina započne soptveni program istraživanja Marsa.

LINKOVI

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...