Astronautika: misije

Ova rečenica ne odzvanja samo na našim pijacama ili prodavnicama, nego se čuje i u svemirskoj industriji. Koliki su danas troškovi lansiranja raketa? Ko je najjeftiniji?

rakete

Gornja tabela predstavlja godišnju sumu podataka Američke asocijacije za svemirski transport (FAA, Federal Aviation Administration). Podaci su doduše prošlogodišnji (za ovu godinu još nije napravljen presek), ali mogu da posluže za kompletiranje opšte slike. Tabela prikazuje cene lansiranja komercijalnih raketa. Tu su takođe dodati podaci za različite tipove misija (LEO, GEO, SSO) i informacije o cenama. Primetićeš da za neke rakete nemaju sve cene, jer nisu obelodanjene.

Ove cifre nam daju dobar uvid u to šta ulazi u cenu ulaska u orbitu i pružaju komparativne pozicije različitih provajdera letova. Treba obratiti pažnju na nekoliko stvari:

  • Komercijalne rakete pripadaju Rusiji, Sjedinjenim Državama i Evropi. „Dnjepr“ je ukrajinska raketa koja se lansira iz Rusije.
  • Pored ovih zemalja na listi, nijedna druga zemlja nije imala prošle godine komercijalne orbitne letove.
  • Proton“ im najveći teretni kapacitet za LEO, ali je manje nosio na GTO od „Ariane 5“ i „Delta IV Medium+ (4,2)“.
  • Privatni „Falcon 9“ je blizak sa cenama raketi „Sojuz-2“, ali može da ponese više tereta na LEO i GTO. Međutim, između njih postoji veliki istorijski jaz: „Sojuz-2“ leti još od 1966, dok je „Falkon 9“ ušao na tržište praktično prošle godine.
  • Falcon 9“ približno nosi isti teret na LEO kao „Delta IV Medium+ (4,2)“. Međutim, nešto manje nosi tereta na GTO orbitu.
  • Dnjepr “ i „Rokot“ su prepravljene balističke rakete još iz sovjetske ere, koje se javljaju na LEO tržištu.

Možda će neko da primeti da u tabeli za 2010. nema Japanaca i njihove rakete H-IIA. Ona jeste te godine imala dva lansiranja, ali su oba imala državni teret tako da nije bilo informacija o ceni lansiranja. Ipak, generalno gledano, cena „H-II“ nije kompetitivna sa cenama.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Stexa said More
    Драган Танаскоски wrote:
    @Ego Kažeš da u različitim...
    2 dana ranije
  • Branko said More
    Imam sferno ogledalo prečnika 140 mm sa... 3 dana ranije
  • Siniša said More
    A šta, ako pogrešno gledamo na stvari.... 3 dana ranije
  • Драган Танаскоски said More
    @Ego Kažeš da u različitim... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Ispravnost ovoga ukazuje da "živimo" u... 5 dana ranije

Foto...