Astronautika: misije

R-1

U savremenoj Ruskoj armiji postoji jedan nezavistan deo koji se naziva Ruske svemirske snage (rus. Космические войска России). Oni zajedno sa Saveznom ruskom svemirskom agencijom „Roskosmos dele kontrolu nad kosmodromom Bajkonur, a koriste i kosmodrome Pleseck i Svobodni.

Njihov glavni zadatak je da što je hitnije moguće obaveste plitičko rukovodstvo i vojnu komandu u slučaju napada balističkih projektila na Rusiju, ali i da proizvode, lansiraju i kontrolišu brojne satelite u orbiti, poput savremenih špijunskih satelita tipa „Персона“. Svemirske snage kontrolišu i ruski satelitski globalni pozicioni sistem ГЛОНАСС[1], trenutno najskuplji program Ruske svemirske agencije, koji „jede“ trećinu svemirskog budžeta Rusije svake godine.

skica 

Prvi satelit, „Persona-1“, nosio je naziv „Kosmos 2441“, lansiran je u leto 2008. raketom „Sojuz 2.1b“ na heliosinhronu orbitu. Satelit je bio težak 6,5 tona i bio dug 7 m. Nosio je optički teleskop sa 3 ogledala, a prečnik primarnog je bio 1,5 m, žižine daljine 20 m. Rezolucije je bila manja od 30 cm.

Komandant Ruskih svemirskih snaga, general-pukovnik Oleg Ostapenko, objavio je ovih dana da će do kraja ove godine lansirati još 14 raketa različite nosivosti.

Iz kosmičkih centara Bajkonur i Pleseck lansiraćeno oko 14 raketa,“, izjavio je juče Ostapenko sazvanim novinarima. Još je dodao da se na spisku nalaze probna lansiranja balističkih projektila i planirana svemirska lansiranja.

Raniji izveštaji su pominjali da će do kraja 2011. Svemirske snage izvesti lansiranje najmanje tri dodatna „GLONASS-M“ satelita i tako kompletirati navigacioni sistem, koji Rusiju košta preko $14 milijardi.

Rusija trenutno u orbiti ima ukupno 28GLONASS“ stelita, ali samo su 23 operativna. Da bi mreža bila operativna i imala globalno pokrivanje neophodno je da poseduje makar 24 satelita i 2-3 rezervna.

Ali da se ne stekne pogrešan utisak – nije ni kod Rusa sve ružičasto u kosmičkoj industriji. Dugo najavljivana raketa Русь-M“, koja je trebala da podnese glavni teret u novom ruskom programu letova sa ljudskom posadom[2], otkazana je. Kako su pre 3-4 dana javili iz ruske svemirske agencije „Roskosmos“, raketa-nosač je otkazana zbog „neadekvatnog finansiranja“, ili kako mi to lakonski kažemo, zbog nedostatka para.

rakete

Od porodice dvostepenih raketa „Rus-M“ mnogo se očekivalo, jer je planirano da ima veliku nosivost. S leva na desno: „Varijanta 1“ – 23,8 tona na nisku (LEO) orbitu; „Varijanta 2“: 35 tona na nisku orbitu; „Varijanta 3“: 50 tona na nisku orbitu.

Ne treba nam nova raketa – koristićemo ono što već imamo,“ izjavio je rezignirano direktor „RoskosmosaVladimir Popovkin u petak.

Pošto je više od 37% budžeta „Roskosmosa“ predviđenog za razvoj rakete prebačeno za 2015, Popovkin smatra da su sadašnja sredstva nedovoljna, „ali da lansiranje novog nosača 2015. neće biti dovedeno u pitanje.“

Kako javlja ruska novinska agencija ITAR-Tass, Popovkin će izneti prigovor da takvu odluku na sledećoj sednici Donjeg doma ruskog Parlamenta.

Tako će Rusi ostati na samo par raketa: na starom „Protonu“, koji ima veliku nosivost ali i toksično gorivo pa će vrlo brzo morati u penziju; na „Zenitu“, raketi novije konstrukcije i veće nosivosti, ali koja se ne proizvodi u Rusiju (već u Ukrajunu) i koja ima ograničenu nosivost za letve na Mesec. Tu je i nova raketa „Angara“, najnovije generacije i velike nosivosti, koja tek treba da se dokaže.

Dakle, i Rusi polako dolaze u opasnost da im „spadne knjiga na dva slova“. Ako se uskoro velike kosmičke sile ne „dosete“ da udruže snage, bojim se da će Kinezi preuzeti stvari u svoje ruke.



[1] To je alternativa američkom pozicionom sistemu (GPS), kineskom „Compassu“ i evropskom „Galileu“. Trenutno, Rusi imaju u orbiti 23 satelita koja pokrivaju čitavu Rusiju.

[2] Trebala je da ponese u orbitu Prospective Piloted Transport System (PPTS), letilicu nove generacije s ljudskom posadom koja je trebalo da zameni već proslavljene kapsule „Sojuz”. Još pre tri godine na projektu nove rakete započeli su da rade inženjeri CSKB “Progress” iz Samare.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 2 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 3 dana ranije
  • Duca said More
    Higsov bozon "stvara" samo oko 5% mase... 4 dana ranije
  • Baki said More
    Nije direktno vezano za temu, ali nije... 5 dana ranije
  • Miki said More
    Aha, ok, ovako se pojavljuje. Može se... 5 dana ranije

Foto...