Astronautika: misije

Hruničevljev državni kosmički naučno-proizvodni centar iz Moskve razio koncept super-teške rakete za letove na Mars na osnovama porodice raketnih nosača tipa „Angara“

U sklopu programa slanja ljudi na Mars, a na osnovama konstruktorsko-tehnoloških iskustava raketno-kosmičkog kompleksa ’Angara’ i njenih modifikacija ’Amur’ i „Jenisej’, razvijamo super-tešku raktu sposobnu da na orbitu oko Zemlje ponese 120 tona korisnog tereta,“ izjavio je početkom ove godine direktor Hruničevljevog kosmičkog centra[1], Anatolij Kuzmin. Ekspedicija na Mars, prema rečima stručnjaka Centra, predstavljala bi logičan nastavak dva prethodna kosmička programa – orbitnog oko Zemlje i lunarnog.

Prema zamisli Hruničevljevog centra, osvajanje Marsa će teći u fazama u koje spada početno istraživanje planete uz pomoć automatskih kosmičkih letilica, zatim pojedinačne ili grupne posete sa ljudskim posadama, i na kraju uspostavljanje baza na površini Crvene planete.

raketezamars

Makete raketa „Angara“ prikazane na moskovskom sajmu MAKS-2009. Rakete ove porodice će zameniti ruske rakete „Kosmos-3M“, „Ciklon“, „Rokot“ i „Proton“, i ukrainski „Zenit“.

Kao najpogodnije za marsovski kompleks ruski naučnici vide nuklearne raketne motore, ali ih vide i „u dopunskoj funkciji snabdevanja energijom“. U pogonskom režimu oni bi obezbeđivali let do Marsa, a u pasivnom – „snabdevanje strujom za neophodne uređaje,“ kaže „Rasiskaja gazeta“. Po rečima Kuzmina, u njegovim pogonima „već su isprobavani prototipovi takvih motora“.



Po mišljenju ruskih aeronautičkih stručnjaka, predstoji izrada projekta za sletno-uzletni brod za Mars sa posadom od 4 čoveka, kao i teretnog broda koji bi na površinu doneo oko 40 tona opreme. Lansiranje broda koji bi mogao da ponese ljude u Marsovu orbitu očekuje se posle 2037. godine.

Pored toga, Hruničevljev centar je preduzeo inicijativu za realizaciju 12-godišnjeg lunarnog programa sa ljudskom posadom (2025-2036) a ne 15-godišnjeg (2025-2040), kako su ranije predlagali stručnjaci iz ruske kosmičke industrije. Centar je ponudio da realizuje takav program, koji bi obuhvatao sve faze od gradnje orbitne stanice oko Meseca do gradnje stalne baze na površini.

Očekuje se da će orbitna stanica oko Meseca sa posadom od četiri čoveka biti izgrađena do 2025-2026. godine. Na površini Meseca će biti napravljena baza koja će u rasponu od dve nedelje moći da ugosti tim naučnika i inženjera.



[1] Počeli kao konstruktorski biro (OKB-23) 1951, a postali nezavisni 1988. Uskoro su počeli da se bave komercijalnim međunarodnim lansiranjem svog glavnog proizvoda, rakete „Proton“. Danas svaka treća lansirana raketa na svetu je njihova. Nazvani su po sovjetskom ministru, Mihajli Hruničevu.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 16 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 4 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...