Astronautika: misije

kliknite na slike

Shematski prikaz svemirskog broda Sojuz

Usporedba veličina Sojuza i raketoplana

Sojuz i Progres pakrirani na ISSu

Narednih nekoliko godina svemirska putovanja astronauta biti će u znaku ere ruskih letjelica Sojuz. Moskva je i službeno obznanila kako će se nakon upravo završene operativne upotrebe američkih raketoplana sva svjetska pilotirana astronautika odvijati pomoću njihovih letjelica tipa Sojuz. Međunarodna svemirska postaja u cijelosti postaje ovisna o ruskoj astronautici. Istina je kako će Japanski teretni brodovi HTV i Europski ATV umnogome pridonjeti održavanju ISSa u operativnj upotrebi no osnov korištenja ISSa sada pada isključivo na leđa Rusije. U narednih godinu- dvije dana očekuje se još samo let jednog ili dva kineska svemirska broda. Figurativno gledano, Ruski Sojuzi su pravi dječji automobilčići naspram velikih američkih raketoplana, no kada se zbroji nekoliko desetaka milijuna USD (Sojuz) i to usporedi s milijardu ili i više USD (raketoplani) cijenika za pojedini let, prednost zadaće lansiranja i spuštanja astronauta definitivno je na strani Sojuza.. Istovremeno istina je kako su Sojuzi jeftini, sigurni i pouzdani strojevi. Dvije tragedije (Sojuz-1, 1967. i Sojuz-11, 1971.) u kojima je poginulo četvero astronauta daleka su povijest. Sojuzi i njihov bespilotni pandam Progres već odavno se rade na traci s uhodanim hodogramom operativne upotrebe. Gledano izvana današnja inačica Sojuzu veoma se malo razlikuje naspram one od prije pet desetljeća, pa ipak Sojuzi redovno prolaze kroz različite  modernizacije koje im osiguravanju budućnost do najmanje 2025. godine a vrlo vjerojatno i duže od toga. U svemiru je najvažnije da neka stvar radi onako kako je zamišljeno, tamo nema mjesta egzotičnim riješenjima i najmodernijim proizvodima koji se tek moraju dokazati prije nego im se povjere ljudski životi. Kada se tu i tamo objavi podatak o procesorima na svemirskim brodovima javnost počesto ostane pomalo zapanjena; moderni mobilni telefoni nerijetko imaju jaču procesorsku snagu od svih računala na svemirskim brodovima zajedno. Mala, gotovo „neprimjetna“ razlika ili razlog zašto je to tako krije se u dugmiću ili naredbi „restart“. Dogodi li nam se „blesiranje mobitela“ obično nam treba minut ili dva da se stvar ispravi i dovede u normalu. Ta minuta ili dvije u svemiru znače život ili smrt.

Pedeset godina od prvih inženjerskih modela i letova Sojuza ova svemirska letjelica ponovo preuzima primat u čovjekovom osvajanju svemira. Nije isključeno da se njene naredne razvojne inačice za petnajstak godina upute k Mjesecu u novoj eri čovjekova osvajanja Zemljina prirodna satelita. Ironija takvog scenarija bila bi u činjenici da su Sojuzi i konstruirani prije pet desetljeća za let na Mjesec koji dosad nije ostvaren. Dogodi li se to teško da će itko od konstruktora Sojuza tada biti mežu živima, ali nasljedstvo koje su ostavili zadužilo je pilotiranu astronautiku Zemlje.