Astronautika: misije

Baš pre desetak dana, 14. februara, navršilo se 11 godina od kako se Nasin svemirski putnik „Voyager 1“ poslednji put okrenuo i načinio snimak, tada nazvan „porodičnim portretom solarnog sistema“. Bio je to prvi takav snimak u istoriji čovečanstva, načinjen sa samih ivica našeg poseda! Kao dodatak toj foto-sesiji, koja je sadržavala i ikoničku sliku „male plave tačkice“ naše Zemlje, letilica MESSENGER je načinila seriju slika koje će upotpuniti „porodični portret“, ali ovog puta slikan iznutra!

portret1

Mozaik solarnog sistema od 60 fotografija koje je načinio „Voyager 1“. Tada se nalazio na oko 6,5 milijardi km i oko 32° iznad ekliptičke ravni. Sunce je u sredini slike i slikano je najmanjom raspoloživom ekspozicijom (1/5000 sec). Iako je tako daleko od letilice, još uvek je 8.000.000 puta slalnije od Sirijusa gledanog sa Zemlje. Uran i Neptun su malo razvučeni, usled kretanja sonde tokom 15-min. ekspozicije. Zemlja je velika samo 0,12 piksela, a Venera još manja.

PIA00451.tif (1,124 MB)

portret2

Novi portret nastao je 3-16 novembra 2010. Korišćena je širokougaona kamera (WAC) i uskougaona kamera (NAC) Merkurovog imidžing sistema (MDIS).

http://images.spaceref.com/news/2011/family_portrait_withnac_v2..jpg

Sastavljen od 34 slike načinjene WAC kamerom sa ubačenim NAC snimcima, većina mozaika je nastala 3. novembra prošle godine. Međutim, zbog poteškoća sa nišanjenjem, deo mozaika oko Neptuna nastao je dve nedelje kasnije. Vidljive su sve planete sem Urana i Neptuna, koji su zbog udaljenosti od 3,0 i 4,4 milijarde km bili suviše sitni da bi bili detektovani čak i pri najvećoj raspoloživoj ekspoziciji od 10 sekundi, mada su naznačeni njihovi položaji. (Planeta patuljak Pluton je bio još dalji, te znači još teži za lov.) Zemljin Mesec i Jupiterovi Io, Evropa, Ganimed i Kalisto lepo se vide na NAC slikama. Jedan spiralni krak Mlečnog puta takođe je vidljiv u donjem centru. Ovde možeš da vidiš pložaj planeta u momentu slikanja.

Zakrivljeni oblik mozaika nastao je usled nagiba MESSENGER-ove orbite u odnosu na ekliptiku, ravan u kojoj planete kruže oko Sunca, što znači da je kamera nekada morala da ide gore da bi snimila neke planete a posle da se spušta dole da bi uhvatila druge. Oko Venere i Zemlje se vide difrakcioni tragovi usled refleksije svetlosti u WAC-u.

 portret4

Galilejevi sateliti, kako ih vidi MESSENGER.

 portret5

Pogledaj ovaj super-mozaik koji je napravio jedan amater-znalac: http://www.unmannedspaceflight.com/index.php?act=attach&type=post&id=23891

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Rapaid said More
    Ako se uzme da se sve kreće brzinom... 1 dan ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 1 dan ranije
  • davor94 said More
    :D :D Henri Poincaré je osnova, za... 1 dan ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 4 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 4 dana ranije

Foto...