Astronautika: misije

Arianespace  će upotrebiti „najbolji operativni tim na svetu“ da bi postigla planirani cilj od 12 misija u 2011, uz pomoć proširene lansirne porodice „Ariane 5“, „Союза“ i „Vege“, koje će se naći u službi sve veće internacionalne baze klijenata.

U poslednjih mesec dana već sam pisao o stanju i planovima ruske i američke svemirske privrede. Videli smo da bogme nikome ne cvetaju ruže. Danas bih želeo da se osvrnem na stanje svemirske industrije ovde kod nas, u Evropi. Kakvi su evropski ciljevi na početku druge decenije ovog veka?

Na svojoj redovnoj novogodišnjoj konferenciji za štampu, predsednik i izvršni direktor kompanije Arianespace, Jean-Yves Le Gall, izjavio je da će broj 12 biti jako vezan za aktivnost njegove kompanije u ovoj godini – kao i za uspeh u 2010.

O kojoj kompaniji se ovde govori? Da podsetim. Arianespace je vodeća privatna evropska kompanija u svetu za lansiranje satelita, koja je do sada, uz pomoć svojih raketa porodice „Ariane“, u orbitu izvela preko 260 satelita. Osnovana je 1980. godine. Iako su Francuzi glavni (preko 60% kapitala je njihovo), bitno učešće u konzorcijumu imaju i Nemci, Talijani, Belgijanci, Švajcarci, Švedi, Španci, itd.

Dakle, 12 planiranih lansiranja u 2011. godini biće samo nastavak 12 telekomunikacionih satelita lansiranih raketom „Ariane 5“ u prošloj godini. Arianespace će takođe imati koristi i od ostalih narudžbi, koje su u 2010. narasle na 12 korisnih tereta za „Arianu 5“ – zajedno sa jednakim brojem putnika koji treba da odu u orbitu sa ruskim „Союзима“.

U novogodišnjoj čestitci pominje se šest misija „Ariane 5“, zajedno sa pet letova „Союза“ i jednom misijom „VEGA“. „Biće to veliki izazov, ali mi smo spremni da se suprotstavimo tom izazovu najboljim timom za lansiranje na svetu– koji će nastaviti da ispunjava zahteve naših klijenata,“ izjavio je tom prilikom Le Gall pred međunarodnim novinarima.

Lansirne aktivnosti u 2011. biće otvorene 15. februara, kada će iz Gijane ka Svemirskoj stanici biti lansirana „Ariane 5“, koja će poneti „Johannes Kepler“, drugi evropski teretnjak ATV (Automated Transfer Vehicle). „Ova misija je izuzetno važna, jer će ATV obezbediti vitalni servis Međunarodnoj svemirskoj stanici, a takođe obeležiti i dvestori let rakete ’Ariane’“, objasnio je Le Gall.

Prve dve misije ruskih „Союзa“ iz Francuske Gijane planirane su za sredinu godine – otvarajući time potpuno novo poglavlje u dugoj istoriji ovih raketa srednje nosivosti ruske proizvodnje[1]. Planirano je da Arianespace preuzme operativnu odgovornost nad ruskom lansirnom rampom već na proleće, što će omogućiti lakšu finalnu proveru i kompletiranje lansirnih aktivnosti.

Pored toga, planirano je da tri preostala „Союз“ leta za Arianespace tokom 2011. da budu obavljena sa kazahstanskog kosmodroma Bajkonur, kada će u svakoj misiji da bude lansiran klaster od po šest komunikacionih satelita druge generacije tipa „Globalstar“ (prva generacija je bila „Iridium“, i njih svake godine možemo da posmatramo na kampu u Letenci).

raketalansirana 

Rusi planiraju da iz Francuske Gijane lansiraju 2 rakete do kraja godine. Zanimljivost je da Rusi donose kompletnu raketu u Gijanu i tek tu je podižu u vertikalni položaj i dodaju joj IV stepen „Фрегат“ i satelit, dok to u Rusiji rade direktno na lanseru horizontalno. Trostepena raketa je sve vreme zaštićena od vetrova i nalazi se u posebno konstruisanoj zgradi.

 

Raketa lake kategorije (od 200 kg do 1,5 tone tereta) „VEGA“ (Vettore Europeo di Generazione Avanzata, European Advanced Generation Carrier [Rocket]) imaće svoj debi u Francuskoj Gijani u drugoj polovini 2011. godine. Arianespace će preuzeti svoje operativne obaveze na obnovljenom lansirnom poligonu „VEGE“ u junu.

Le Gall je izjavio da Arianespace ponovo ulazi u Novu godinu u punom zamahu, pošto je kompanija proširila svoju seriju uspešnih misija u prethodnih 12 meseci, i nastavlja dalje da jača svoje komercijalne pozicije na svetskom tržištu lansiranja satelita.

12 satelita koje je Aerospace prošle godine poslala u orbitu sa svojih šest misija „Ariane 5“ sa dvostrukim teretom predstavljaju 60 procenata svih geostacionarnih komunikacionih satelita uspešno lansiranih u svetu 2010. godine. Kompanija je prikazala sposobnost svoje teške letilice (do 21 tone u LEO) sa tri uspešna lansiranja „Ariane 5“ u samo dva meseca – lansiranjem 28. oktobra („Eutelsat W3B“ i „BSAT-3b“), 26. novembra („Intelsat 17“ i „HYLAS 1“) i 29 decembra („Koreasat 6“ i „HispaSat-1E“).

U istom vremenskom roku, raketa „Союз“ je sa kosmodroma Bajkonur za Starsem[2], filijalu Arianespacea, 20. oktobra izvršili uspešno lansiranje početnog klastera satelita „Globalstar“.

Arianespace je u 2010. potpisala 12 novih ugovora za satelite na geostacionarnoj transfernoj orbiti (GTO), što je predstavljalo 63 procenta ukupnog svetskog tržišta u toj oblasti, čemu je u ovoj godini dodato 12 novih ugovora za postavljanje satelita na niske i srednje orbite oko Zemlje, za šta će poslužiti rakete „Союз“.

Sve to će dovesti Arianespace do novog rekorda, koji će se sastojati od 29 geostacionarna satelita, 6 lansiranja „Ariane 5“ sa ATV, i 18 lansiranja „Союзa“ – to predstavlja vrednost od 4,3 milijarde eura, dovoljno da se u sledeće tri godine pokriju aktivnosti „Ariane 5“ i „Союзa“.

 ariana

Originalna verzija „Ariane“ je bila projektovana da nosi evropski mini-šatl „Hermes“, ali danas predstavlja glavnog „tovarnog konja“ Evropske svemirske agencije. Ova verzija će biti u službi najmanje do 2015. godine.

 



[1] Radi se o raketama „Союз-2“ model ST. Prva raketa je već sklopljena, dok je druga u fazi montiranja poslednjeg stepena. Rakete se sklapaju na licu mesta, a nosiće Esin teret. Arianespace ima ugovor sa Rusima za ukupno 24 rakete.

[2] Zajednička rusko-evropska kompanija osnovana 1996. radi komercijalizacije raketa „Союз“. Rusi imaju 50%, a sedišre je u blizini Pariza.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Rapaid said More
    Ako se uzme da se sve kreće brzinom... 2 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 2 dana ranije
  • davor94 said More
    :D :D Henri Poincaré je osnova, za... 3 dana ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 5 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 5 dana ranije

Foto...