Astronautika: misije

Prva generacija svemirske postaje Made in China na koju upravo pristaje pilotirani svemirski brod

Sve do prije nekoliko dana ili tjedana Kinesko "tržište informacija" o tamošnjem svemirskom programu činilo se neprobojnom utvrdom. Poluinformacije iz kojih smo morali izvlačiti manje ili više uspješne zaključke sada su prošlost. Svjedoci smo prave informacijske ofenzive s dalekog istoka.Kineski dužnosnici po prvi puta u povijesti javno i jasno iznose konkretne planove s precizno utvrđenim vremenikom njihove realizacije.

Očigledno je faza uspješnih ispitivanja svemirskih tehnologija zadovoljila i najkontroverznije političare te je dano zeleno svijetlo za nastup pred svjetskom i domaćom javnošću. Nedavno obzanjeni konkretni program kineskih svemirskih postaja iz serije Tiangong koja će u svemir biti lansirana krajem 2010. potkrijepljena je podacima o ispitivanju sustava za spajanje svemirskih brodova u orbiti, održavanje života i boravku astronauta u postaji tijekom bespilotne misije svemirskog broda Shenzhou-8 početkom 2011. Protekne li sve prema planu, nekoliko mjeseci kasnije na Tiangong-1 će pristati Shenzhou-9 s dvočlanom ili tročlanom posadom. Gradnja Shenzhou-10, čija namjeja zasad nije definirana, već je sada otpočela zahvaljujući početku serijske proizvodnje brodova ovog tipa.

Masivna Kineska svemirska postaja druge generacije sastavljena od više modula

Tiangong-1 će bit prva operativna svemirska postaja nakon ruskih i američkih programa Saljut, Skylab, MIR i aktualnog ISSa. Lansiranje svemirske postaje i brodova obaviti će se pouzdanom raketom-nosačem Long March-2F (Dugi Marš-2F).

Paralelno s tehničkim detaljima Kina upravo kreće s obukom nove generacije astronauta u kojoj će se nalaziti i prva žena-astronaut. Ženski član posade može se očekivati u misiji Shenzhou-10. Novi astronautski odred sastavljen pretežito od muških članova ukupno će brojiti četrnaestero ljudi, u što su uključena i prva šestorica koja su već letjela u svemir s svemirskim brodovima Shenzhou 5, 6 i 7.

Slični Kineski model rovera istraživati će Mjesečevo tlo 2017.

U narednom desetljeću još će najmanje jedna (ili dvije) svemirska postaja klase Tiangong biti lansirana radi potreba stjecanja iskustva i ispitivanja tehnike, prije nego se osposobi nova, snažnija raketa nosač Dugi Marš-5 nosivosti 25t za koju se planira da bude operativna 2014. Ubrzo nakon toga, 2017.-2018., put svemira krenuti će II generacija Kineske svemirske postaje, mase dvadesetak tona (za usporedbu, Tiangong-1 će imati masu od 8.5t) , tehnološki veoma slična nekadašnjoj Ruskoj svemirskoj postaji MIR.

Aspiracije prema Mjesecu uočljive su već na prvi pogled. Uspješno završena misija Chang'e-1, 2011. dobija nasljednika - Chang'e-2, sličan prethodniku, a u naravi tehnološki demonstrator za meko spuštanje na površinu našeg prirodnog satelita. Dvije godine kasnije Mjesečev lender (Chang'e-3) i pripadajući rover s Kineskom zastavom istraživati će tlo našeg prirodnog satelita. Godine 2017. Chang'e-4 ima zadaću sletjeti na Mjesec, uzeti uzorke površine i vratiti ih na Zemlju. U tom trenutku Kinezi će imati ispunjene sve preduvjete za ljudsku misiju k Mjesecu. Što će se odvijati u razdoblju 2017.-2022. zasad nije točno precizirano no možemo s velikom vjerojatnošću pretpostaviti slijedeće.

Krajem narednog desetljeća uslijediti će najmanje jedan bespilotni let svemirske kompozicije za Mjesec kako bi se ispitala sposobnost sustava za takav podvig. Ubrzo nakon toga na put će krenuti i astronauti. Jedna ili dvije misije do Mjeseca i natrag, bez spuštanja na površinu. Misija/e će uključivati odspajanje i spajanje orbitalnog i lunarnog modula u Mjesečevoj orbiti, samostalni let lunarnog modula s manevriranjem iznad Mjesečeve površine te povratak na Zemlju. Oko 2022. Kineski astronaut stupiti će na Mjesečevo tlo, kao vrhunac tehnološki sposobne nacije. Ostaje nejasno hoće li se pri Mjesečevim misijama astronauti oslanjati na kapacitete svemirske postaje druge generacije ili će krenuti kao samostalni letovi.