Astronautika: misije

Sledećeg jula, jedna od tri misije planirane za ovu godinu koja će poleteti ka Marsu, biće lansirana uz pomoć rakete CZ-5 'Dugi Marš'.
Do sada je ova kineska sonda bila poznata jednostavno pod imenom 'Mars 1' ili 'Huoxing 1' (火星 一号). Međutim, kineska kosmička agencija CNSA nedavno je objavila da je sonda krštena kao 'Tianwen 1' (天 问 一号). Ime, koje bismo mogli da prevedemo kao 'nebeska pitanja', odaje počast kineskom pesniku Qu Yuanu (屈原). Qu Yuan je napisao delo 'Tianwen' kao deo antologije pesama 'Chu Ci' u IV veku pre Hrista. Zanimljivo je da se ime ne odnosi samo na ove Marsove sonde, već će od sada to biti ime svih kineskih planetnih misija, na isti način na koji serija 'Chang'e' uključuje sve lunarne sonde, iako se međusobno jako razlikuju.

Tainwen 1
'Tianwen 1'
 tokom testiranja

Kina je objavila da planira da donese uzorke s Marsa 2031. godine, a takođe ima predloge misija na druge planete, poput Venere, Jupitera ili Neptuna. Sve će se ove sonde zvati 'Tianwen'. Čini se da će misije na asteroide ili komete biti izvan ove serije, poput misije 'Zheng He' na neki obližnji asteroid (1996 FG3, 2002EX11 ili Apofis). Uz ime, otkriven je i novi amblem kineskog programa istraživanja planeta, koji prikazuje planetne orbite koji tvore slovo 'C' (naravno, od China, tj. Kina). Datum odabran za objavljivanje novog imena bio je 24. april, izbor koji nije bio slučajan, jer se podudario s godišnjicom prvog kineskog satelita, 'Dongfang Hong', koji je poleteo 24. aprila 1970. Pre nekoliko godina, ovaj datum je odabran za proslavu Dana kosmosa u Narodnoj Republici Kini.

Tainwen 2'Tianwen 1' je vrlo ambiciozna 5-tonska sonda koja uključuje kapsulu za spuštanje s roverom – uskoro će takođe biti imenovan – i orbitarom. Orbiter i rover će nositi ukupno dvanaest naučnih instrumenata. Orbiter će imati kameru srednje rezolucije (100 metara po pikselu) i kameru visoke rezolucije (10 metara po pikselu u boji i 2,5 do 0,5 metara u crno-belom). Takođe će imati i magnetometar, radar za istraživanje podzemlja, infracrveni spektrometar i senzor za naelektrisane i neutralne čestice.

Tainwen 3
Kinezi pomno ispituju svoju sondu.

Tainwen 4
Delovi sonde.

Tainwen 5
Faze misije.

Tainwen 6
Naučni instrumenti misije.

Rover, zasnovan na dizajnu lunarnog rovera 'Yutu' i 'Yutu 2', ima težinu od 240 kg i dimenzije 2 x 1,65 x 0,8 metara. Primarna misija rovera trebala bi da traje 90 dana. Rover nosi kameru u boji (9 filtera i senzor od 2048 x 2048 piksela), radar na temelju onog kakav su nosila dva lunarna rovera 'Yutu' i 'Yutu 2', laserski spektrometar (LIBS), infracrveni spektrometar, meteorološku stanicu, magnetometar i mikroskop. Sonda će prvo biti postavljena u Marsovu orbitu pre nego što odbaci kapsulu s roverom, tehnikom sličnom onoj koju su koristile NASA-ine misije 'Viking' 70-ih. Kapsula s platformom za spuštanje i roverom će moći da manevriše tokom atmosferskog ulaska kao 'Curiosity' - tj. neće izvesti 'jednostavan' balistički pad - i koristiće optičku navigaciju za dolazak do zone sletanja. Nakon toga će orbiter manevrisati u kružniju naučnu orbitu.

Tainwen 7
Rover tokom testiranja u vakuumskoj komori.

Tainwen 8
Delovi rovera.

Tainwen 9
Rover i sletni stepen na Marsu.

Tainwen 10
Faze sletanja.

Tainwen 11
Testiranje motora sletnog stepena. Čitava skalamerija služi za simulaciju manje teže na Marsu.

Tainwen 12
70-metarska antena za komunikaciju sa sondom 'Tianwen 1' koja se gradi u Tianjinu.

Kako bi komunicirala sa sondom, Kina gradi 70-metarsku antenu u gradu Tianjinu, najvećem azijskom gradu posvećenom svemirskim misijama. Kina je ove godine doživela dva neuspela lansiranja: prva misija'Dugog Marša' CZ-7A, koja se dogodila 16. marta, i lansiranje 'CZ-3B' 9. aprila. 'Tianwen 1' će koristiti 'Dugi Marš' CZ-5, lanser koji je u prošlosti imao svoj udeo kvarova, a takođe će se koristiti za lansiranje sonde za uzimanje uzoraka 'Chang'e 5' kasnije tokom godine. Tako će sledećeg meseca 'CZ-5B' poleteti sa novom kineskom putničkom letelicom - bez astronauta na brodu - koja je dvostepena verzija 'CZ-5'. Ovaj let će poslužiti za ispitivanje rakete za lansiranje 'Tianwena 1', a usput će potvrditi ovu verziju za postavljanje 'Tianhea', prvog modula kineske stanice od 60 tona, u orbitu. Ako sve pođe dobro, 'Tianwen 1' će poleteti između 23. jula i 8. avgusta iz svemirskog centra Wenchang na ostrvu Hainan. Naravno, moraćemo da pričekamo do februara 2021. da bi sonda stigla do Marsa.

Tainwen 13
'Tianwen 1'
 na Marsu.


https://youtu.be/Hm8-8EXBkWw


https://youtu.be/PyM68Kie6s8

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...