Astronautika: misije

Prvi put u istoriji čovečanstva jedan kosmički aparat je meko sleteo na površinu sa Zemlje nevidljive strane Meseca. Veliki uspeh kineskih naučnika. 

k1

k2

k3

Posle 26 dana kosmičkog leta, kineski mesečev aparat “ang’e-4” (Chang’e) sastavljen od lendera i rovera, uspešno je sleteo 3. januara 2019. u 10:26 po vremenu u Pekingu na suprotnu stranu Meseca. Aparat je sleteo u krateru Fon Karman (Von Karman) u Ejtkinovom basenu mesečevog južnog pola. Tačka sletanja je 177,6 stepeni istočne dužine i 45,5 stepeni južne širine. 

k4

Ubrzo posle aluniranja, “ang’e-4” je poslao prvi snimak napravljen sa površine suprotne strane Meseca. Na snimku se vidi zona kojom }e krstariti mesečevo robotizovano vozilo (rover). Spuštanje rovera je planirano osam časova posle sletanja. 

k5

 

k6

k7

 

Meko sletanje aparata “ang’e-4” na suprotnu stranu Meseca predstavlja ogroman uspeh kineskih naučnika koji otvara novu stranicu u istraživanjima našeg najbližeg nebeskog suseda. Usled gravitacionog polja Zemlje, koje usporava rotiranje Meseca, sa naše planete se vidi samo jedna strana Meseca. Na nju su se do sada “meko” spustili svi automatski i kosmički aparati sa ljudskim posadama. Druga strana Meseca je najve}im delom nevidljiva sa Zemlje. Tek 1959. sovjetska sonda “Luna-3” je obletevši Mesec napravila prvi put snimke njegove suprotne strane. Do sada, ni jedna mesečeva misija nije planirala spuštanje na drugu stranu Meseca.

Pre sletanja, kineska sonda je obavila nekoliko složenih manevara nma orbiti oko Meseca. Prvo je prešla na jako razvučenu eliptičnu orbitu parametara 15x100km, a pred samo spuštanja njena orbita je promenjena u gotovo kružnu, visine šest do osma kilometara. Na 100 metara iznad mesta aluniranja, aparat je “zastao” radi poslednje analize ugla spuštanja i zone sletanja radi detektovanja potencijalnih rizičnih formacija koje mogu da ugroze meki kontakt sa tlom. 

U sastav naučne opreme aparata “ang’e-4” ulaze šest kineskih i četiri instrumenta izradjena u drugim državama za različita istraživanja, uključuju}i nisko-frekventna radio astronomske osmatranja bez smetnji sa Zemlje. Istovremeno, mesečevo vozilo }e obaviti seriju istraživanja mineralnog sastava površine i radijaciona ispitivanja. 

k8

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • kizza said More
    Da,u pravu ste. Veoma malo znamo i više... 3 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    AI će pomoći, ali čovek će otkriti. 4 dana ranije
  • Miki said More
    Divan tekst A.M. hvala, pitanje ??? FDa... 4 dana ranije
  • giga said More
    :-)))) Odlicno, dobro jutro AM,... 4 dana ranije
  • Mina l said More
    hvala, edikativno i informativno 6 dana ranije

Foto...