Astronautika: misije

GLXP vidulini 24122016 WEB

Ima li pobjednika u Googleovom izazovu prema Mjesecu

Kada je Google pred svjetsku javnost 2007. godine postavio izazov; dajemo 30 milijuna USD „timu iz garaže“ koji na Mjesečevu površinu spusti lander i rover, njime prijeđe put od 500m te pošalje HD video sa njegove površine mnogi su se samo nasmijali i odmahnuli glavom. Deset godina kasnije više se nitko ne smije, Google Lunar XPrize (GLXP) promijenio je naše poimanje svemirskih misija i mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju. Gdje je GLXP danas?

SPACEIL Landerrender

Nakon objave natjecanja GLXP-u se javilo preko stotinu timova. Predselekcija je ubrzo taj broj srezala na tridesetak timova koji su krenuli u povijesnu avanturu. Tijekom vremena i zahtjeva koje je Google postavljao pred timove neki od njih su odustali, neki nisu izvršili postavljene zadatke, a bilo je i diskvalificiranih. U polufinalu se prije dvije-tri godine našlo šesnaest timova. Decembar 2016. bio je s administrativne strane priče kraj za sve one timove koji nisu ispunili zahtjevne propozicije Googlea. To je između ostalog značilo i imati „u ruci“ Ugovor sa nekom od tvrtki koje rade rakete kojima će se Mjesečeva misija dopremiti na naš prirodni satelit. U finalu je tako preostalo samo pet timova; japanski Hakuto, indijski Team Indus, izraelski Space IL, američki Moon Express te međunarodni Team Synergy Moon u kojem kao važna sastavnica nastupa i hrvatski dio tima - Astronomska udruga Vidulini sa partnerima iz BIH, Astronomsko društvo Plejade iz Tuzle.

team indus rover render

GLXP je odredio 31. decembar 2017. kao rok za lansiranje odnosno 31. mart 2018. kao sveukupni zadnji rok za lansiranje/slijetanje na Mjesec u smislu ispunjavanja uvjeta i mogućnosti osvajanja nagrade/a. Posljednji mjeseci, tjedni, dani puni su turbulencija i događanja oko GLXP-a. Indijsko-japanska ekipa imala je ugovor sa ISRO (Indijska svemirska agencija) o lansiranju njihova landera odnosno japanskog rovera u zajedničkoj misiji na Mjesec, no 09. januara ove godine ISRO je jednostrano poništio taj ugovor. Time su nade Indijaca i Japanaca o pobjedi u GLXP gotovo sigurno potonule. Nešto bliže nama, Izraelski tim SpaceIL sam je sebi zadao autogol. Iako su u ruci gotovo imali „laganu“ verziju lander-rover konfiguracije i potpisan ugovor o lansiranju htjeli su više. Uspjeli su pronaći financijska sredstva te krenuli u prepojektiranje i izradu „teške“ verzije misije na Mjesec. Naposljetku su za to potrošili znatno više od planiranih sredstava a novac za plaćanje rakete i lansiranja jednostavno se istopio. Time su i izraelci ostali na Zemlji. U utrci sada ostaju samo američki Moon Express sa raketom Rocket Lab-a te naš Team Synergy Moon sa raketom Inter Orbital Systems-a. I jedni i drugi imamo vrlo malo vremena na raspolaganju i neizvjesno je hoćemo li uspjeti napraviti nemoguće. Deset godina nakon starta GLXP-a svijet i svemir su se promijenili. Onoliko koliko se naša svakodnevnica promijenila nakon što su prve društvene mreže krenule u naše živote najmanje se višestruko od toga promijenilo poimanje svemira. Privatne rakete i svemirske letjelice prije deset godina bile su eonima daleko. Danas su one stvarnost. U svijetlu GLXP-a i onoga što slijedi u narednim tjednima, mjesecima ili godinama svakako je rađanje novog svemirskog doba, Svemira dostupnog svakome. Tko će pobijediti u GLXP-u? Administrativno ćemo to vidjeti početkom proljeća, realno gledano – mi (Team Synergy Moon – Astronomska udruga Vidulini) smo već pobijedili samim time što smo izborili finale a u ovom trenutku „borimo se“ još samo sa jednim konkurentima, našim američkim prijateljima iz tima Moon Express. Borba je to Davida i Golijata, Amerikanci su u svoju desetgodišnju odiseju uložili za nas nevjerojatnu količinu novca (preko 100 milijuna USD!). U ovom trenutku u javnosti još uvijek ne možemo plasirati posljednja događanja,  pregovore, kombinatoriku koja se upravo odvija diljem cijelog svijeta. U svakom slučaju malo tko u našem timu spava više od koji sat dnevno (Nebojša Stanojević, direktor cijelog TSM uopće više ne spava :) ) a napišemo li jednog dana knjigu o ovome ona će biti sve samo ne „dosadno“ štivo.

tsm mjesec logo zemlja


Komentari

  • Aleksandar Zorkić said More
    Obično se zaboravi Antarktik. A kako se... 13 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Pao na nauci o zastavama i u brojanju... 1 dan ranije
  • sasaa said More
    Hvala za sjajan tekst, pojasnio mi je... 1 dan ranije
  • maxy said More
    U eri fantastičnih digitalnih... 3 dana ranije
  • Siniša said More
    Prelaka pitanja, na nivou 7 razreda... 4 dana ranije

Foto...