Astronautika: misije

Stručnjaci država članica programa Međunarodne kosmičke stanice (MKS) razmatraju razvoj Mesečeve orbitalne stanice (MOS) kao logični nastavak međunarodne saradnje u kosmosu posle završetka projekta MKS.

Komentarišući planove posle završetka letova na MKS, načelnik Centra za pilotirane kosmičke programe CNIImaša, bivši kosmonaut Oleg Kotov je izjavio da će međunarodna MOS biti nekoliko puta manja od MKS. Podsećamo da je CNIImaš (Centralni naučno istraživački institut mašinogradnje) vodeća naučno-istraživačka institucija Rusije koja Državnoj korporaciji “Roskosmos” sugeriše pravce razvoja ruske raketno-kosmičke industrije.

 009 lss

Prema rečima gospodina Kotova, pitanje razvoja Međunarodne mesečeve orbitalne stanice (MOS) je u početnoj fazi. Stručnjaci zemalja koje učestvuju u programu Međunarodne kosmičke stanice (MKS), u okviru nekoliko radnih grupa, razmatraju različite verzije MOS-a. Cilj razvoja MOS-a je da se na orbiti oko Meseca formira infrastruktura koja će kasnije biti korišćena za spuštanja ljudi na Mesec i istraživanja njegove površine.

U ovoj početnoj etapi, osnovna koncepcija MOS-a je zamišljena kao relativno mala stanica sastavljena od tri do četiri modula. Kada je orbita MOS-a u pitanju, stručnjaci su analizirali nekoliko opcija – nisku orbitu oko Meseca, jednu od Lagranžeovih tačaka libracije i visoko-eliptičnu orbitu. Kako stvari stoje, MOS će kružiti oko Meseca na polarnoj visoko-eliptičnoj orbiti. Za razliku od MKS-a, predviđeno je da posade na MOS-u borave periodično i kraće.

Na MOS-u će biti testirane nove tehnologije koje su neophodne za osvajanje ne samo Meseca, već i objekata u dalekom kosmosu. Takođe, sa MOS-a će posade istraživati površinu Meseca uz pomoć automatskih aparata, pokretnih lunohoda i statičnih lendera. 

 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Rapaic Rajko said More
    Prva slika u clanku je moj favorit za... 1 sat ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Zasto prva osoba (inicijator promene... 1 sat ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Šteta što se oštetio. Da nije... 19 sati ranije
  • adv.draganmiladinovi... said More
    Krigera nema na Marsovskom vidiku, plus... 20 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Pre nego odgovorim, sada mi se čini da... 23 sati ranije

Foto...