Astronautika: misije

Svaka kosmička sila pre ili kasnije počne da razmišlja o sopstvenom spejs šatlu: Sovjeti su imali svoj “Буран”, ”Спираль“ i ЛКС (i još pokoji), Rusi “Kлипер“, Evropa “Hermes” i “IXV”, Kinezi ”Shenlong”, Japanci jedan svoj bezimeni. Amerikanci šuruju s tom idejom odavno i najdalje su odmakli po tom pitanju, tako da imaju planova čak i za privatne šatolove. Ali svakako je šok da su sada u igri i Indusi!

Indijska kosmička agencija (ISRO) je pre nedelju dana, 23. maja 2016, u 01:30 UTC lansirala svoj prvi prototip višekratne bespilotne letilice sa krilima RLV-TD (Reusable Launch Vehicle Test Demonstrator) u misiji pod oznakom HEX-01 (Hypersonic Experiment 01). Let je izveden sa rampe FLP (First Launch Pad) lansirnog centra Satish Dhawan u Sriharikoti a suborbitna putanja je postignuta zahvaljujući motorima rakete “HS9”. RLV-TD se odvojio od rakete-nosača na visini od 56 km i dostigao brzinu od 5 Mahova pre nego što je pau u vode Bengalskog zaliva 770 sekundi nakon lansiranja 450 km daleko od Sriharikote. RLV-TD neće biti vađen uz okeana i veruje se da je potpuno uništen nakon udarca u površinu okeana. “HS9” je raketa prečnika jednog metra koja je nosila 9 tona čvrstog goriva i direktni je “potomak” bočnih bustera PSOM koje koriste rakete “PSLV[1]”. “HS9” je korišćena tokom 80-ih pod imenom “SLV-3” (Satellite Launch Vehicle 3).

is1 

RLV-TD pre lansiranja. (ISRO).

RLV-TD

RLV-TD je bio tehnološki prototip nadzvučne („hipersonične“) bespilotne višekratne letilice težine 1,75 tona i dužine 6,5 metara (17 metara zaledno sa raketom „HS9“). Ona je deo programa kojim ISRO želi da razvije sopstveni višekratni dvostepeni sistem tipa TSTO (Two Stage To Orbit), program koji je u vojnim krugovima zemlje poznat i kao “AVATAR”. Program RLV će obuhvatiti četiri vrste testova: nadzvučni let, sletanje, povratak na pistu i skramdžet[2]. Te različite faze nose oznake HEX (Hypersonic Flight Experiment), LEX (Landing Experiment), REX (Return Flight Experiment) iSPEX (Scramjet Propulsion Experiment).

 is2

RLV-DT bi trebalo da smanji troškove postavljanja komercijalnih i vojnih satelita makar 10 puta! (ISRO).

U fazi HEX, čiji je prvi let obavljen prošle nedelje, testirane su karakteristike nadzvučne letilice kao jedrilice i sistem termičke zaštite (TPS). Tokom LEX ispitivanja biće isprobana sposobnost RLV-DT da aterira na konvencionalnu pistu planiranom podzvučnom brzinom. Tom prilikom RLV-DT će biti opremljen stajnim trapom a na visinu od oko 10 km biće transportovan avionom. Prilikom REX faze, indijski šatl – ili kako to Rusi vole da kažu raketoplan – biće opremljen mlaznim motorom kako bi uzleteo i sleteo sopstvenim pogonom. Poslednji testovi, SPEX, biće posvećeni ispitivanju skramdžet motora iz programa „AVATAR“.

is3 

Lansirna konfiguracija. (ISRO).

 is4

Lansiranje suborbitnog leta. (ISRO).

is5 

Visinski i brzinski profili. (ISRO).

RLV-TD je konstriusan i izgrađen u centru VSSC (Vikram Sarabhai Space Centre) pod rukovodstvom dr D. Sivana u radovima koji su trajali pet godina. Cilj programa TSTO jeste da obezbedi ISRO jeftiniji pristup kosmosu i postavljanju u orbitu manjih tereta (do jedne tone), kao i korišćenje složene kombinacije motora ramdžet. skremdžeta i rakete. ISRO ne očekuje da će višekratni sistem TSTO biti spreman za narednih deset ili petnaest sledećih godina.

is6

RLV-TD u aero-tunerlu. (ISRO).

is7
Model korišćen u tunelu.

RLV-TD montaža:

is8 is9 is10

 

Spajanje sa raketom:

is11 is12 is13

 

Lansiranje:

is14 is15 is16

Filmići o programu RLV:

https://youtu.be/L1fK8FFmwLY


https://youtu.be/Dzn5XaKYdJ8

Lansiranje:

https://youtu.be/vMLHGr8a3Dg


[1] Glavna indijska rakete, pomoću koje je lansiran prvi lunarni brod„Chandrayaan-1“, prva međuplanetna misija na Mars „Mangalayaan“ i prva indijska opservatorija, „Astrosat“. Prošle godine je izvršeno 17 uspešnih lansiranja.

[2] Podvrsta ramdžet motora – kod nas se kaže nabojni mlazni motor, gde je struja vazduha unutar motora sve vreme nadzvučna. Wikipedija nema dobru definiciju za ramdžet. To je podvrsta mlazog motora, koja koristi kretanje motora ka napred za kompresiju vazduha, bez rotirajućih kompresora.

  Obzirom da nema rotirajućih delova, više liči na raketni, nego na mlazni motor. Sličnost sa mlaznim motorima su uvodnici vazduha. Inače u modu dodatnog sagorevanja klasični mlazni motor jednim delom radi kao raketni motor.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 14 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...