Indeks članaka

Nekadašnji polaznici

Dr Antun Balaž, istraživač
Laboratorija za primenu računara u nauci, Institut za fiziku, Zemun

Petnica je od svog osnivanja bila mesto okupljanja srednjoškolaca i studenata zainteresovanih za nauku u onom pravom, istraživačkom smislu. Veliki broj mladih ljudi koji danas predstavljaju okosnicu srpske nauke su upravo deca Petnice. To je nešto što ih povezuje na ličnom, ali i na profesionalnom nivou. Rekao bih da to u velikoj meri danas čini kohezivnu snagu srpske nauke, utiče na prevazilaženje starih podela između pojedinačnih nauka i podstiče interdisciplinarnu saradnju. Kao dete Petnice, i sâm sam prve ideje o tome šta je nauka i kako izgleda naučni rad dobio tamo. Čitanje popularnih knjiga o nauci i rešavanje zadataka iz zbirki je jedna stvar, a rad na sopstvenom bejbi-naučnom projektu uz pomoć i savete nekog (pravog) istraživača je nešto sasvim drugo. Jednom reči, prava stvar. I tek kad sam se ubedio da je fizika ta jedina prava stvar (dobro, uz matematiku), počeo sam da shvatam da je to samo delić velike slike. Čini mi se da bi bez petničkog iskustva taj saznajni proces trajao mnogo, mnogo duže. A kada se okrenem oko sebe na poslu, koga vidim kao najbliže saradnike? Petničke predavače i decu Petnice, naravno.

Dr Ranko Lazić, profesor računarstva
Univerzitet Varvik, Velika Britanija

Petnica je bila ključna za moj razvoj u naučnika. Osoblje Stanice je imalo iskren lični entuzijazam za istraživanje, nemotivisan spoljnim faktorima kao što je novac. Za razliku od raznih takmičenja, u Petnici smo i radili i družili se i bili nestašni sa drugim budućim naučnicima iz svoje generacije.

Dr Lidija Šekarić, Nanostructures and Exploratory Devices, IBM T. J. Watson Research Center
Njujork, SAD

Značaj Petnice za nauku je lako mjeriti ako se pogleda gdje su i šta rade bivši polaznici. Petnica je bila i ostala jedno mjesto koje je davalo ljudima nadu da stvari mogu opet doći na normalu i da ima smisla baviti se konstruktivnim stvarima. Značaj za moju profesiju, a i drugih ljudi, mjerila bih tim koliko smo još svi vezani za Petnicu. Lično ne bih bila eksperimentalni fizičar i radila to što radim da nije bilo petničkih seminara i mojih prvih praktičnih iskustava u laboratoriji. Sem iskustva, Petnica mi je dala samopouzdanje da se bavim i oblastima koje nijesu u mojoj uskoj struci.

Dr Viktor Kunčak, vanredni profesor
Škola za informatiku i komunikacije, Švajcarski federalni institut u Lozani (EPFL)

Stanica mi je pružila jedinstvenu priliku da proširim svoje horizonte u obrazovanju i druženju dok sam pohađao Osnovnu školu Dositej Obradović i gimnaziju Veljko Petrović u Somboru. Pohađanje Stanice je takođe doprinelo izboru mog daljeg obrazovanja iz informatike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu. Na jednom znatno kasnijem nivou obrazovanja, takvu koncentraciju entuzijazma koju sam imao prilike da iskusim u Stanici mogao bih da uporedim samo sa atmosferom na svojim doktorskim studijama na Masačusetskom institutu za tehnologiju (MIT) u SAD i Školi za informatiku i komunikacije na Švajcarskom federalnom institutu u Lozani. Pored mogućnosti da iskusim lepotu nauke, istakao bih vrednost programa Stanice u upoznavanju kolega koji dele moja naučna interesovanja. Kolege iz Stanice sam kasnije često sretao na mnogobrojnim takmičenjima iz prirodnih nauka, potom na studijama u Novom Sadu, na MIT-u, pa čak i sada kao profesor na EPFL-u u Švajcarskoj.

Iz ličnog ugla: Petnica, pogled spolja

Elenor Hejz, urednik britanskog časopisa “Science in school”

Boraveći u ostalim delovima Srbije, iznenadila sam se koliko je Petnica u stvari dobro poznata i često posećena. Svaka osoba koju sam srela (a da govori engleski) čula je za Petnicu, a mnogi od njih su pohađali jedan ili više petničkih programa. Osim što je svako čuo za Petnicu, jedna od posledica njene dvadeset pet godina duge istorije jeste što se polaznici mogu pronaći na skoro svakom univerzitetu, kompaniji ili drugoj organizaciji u Srbiji.

Bila sam zadivljena kako Petnica omogućuje mladim ljudima da nauče koliko je nauka uzbudljiva, bez obzira kakva će biti njihova buduća karijera. Pojam “nauke” se široko tumači, sa većim naglaskom na tehnici istraživanja nego na temi.

Programi ne samo da pokrivaju standardne naučne discipline kao što su biologija, fizika i astronomija, već i oblasti kao što su psihologija, lingvistika i sociologija. Mladi ljudi se podstiču da dolaze godinu za godinom pohađajući različite programe: da posle fizike prate istoriju, ili psihologiju posle geologije. Oni koji su bili polaznici na više seminara pozvani su da posete Petnicu u bilo koje doba, da učestvuju u obrazovanju mlađih polaznika ili da koriste resurse Stanice za svoje fakultetske projekte.

Jedan važan aspekt Petnice je da – izuzev poslednje konferencije – u njoj nema takmičenja: ne postoje nagrade ni potvrde. Bez obzira na to, učenici mogu da koriste rezultate svojih istraživačkih radova da bi dokazali svoje iskustvo kad se upisuju na univerzitet.

Dodatna korist je što mladi ljudi na ovim programima imaju direktan i dugoročan kontakt sa naučnicima u različitim stadijumima njihove karijere (što uključuje studente univerziteta, doktorante, mlade naučnike i profesore). To im omogućava da saznaju više o naučnim karijerama.

Mladi ljudi koje sam srela definitivno nisu stereotipni, preterano usredsređeni naučnici: oni su druželjubivi i otvorenih shvatanja, širokog spektra interesovanja. Bez obzira na to da li postaju naučnici ili svoj entuzijazam i naučno iskustvo prenose u druge oblasti, oni će biti dragocen resurs za Srbiju.

Mada sam bila oduševljena divnim okruženjem i prostranim građevinama, moj najjači utisak je atmosfera uzbuđenja i entuzijazma koja tamo vlada. Volela bih da je nešto slično bilo dostupno u vreme kad sam ja bila u školi i na univerzitetu u Velikoj Britaniji.

Iz ličnog ugla: Zašto je Petnica važna

Božidar Đelić, ministar nauke,
prvi nosilac titule "ličnost godine" nedeljnika Vreme

Krajem novembra prošle godine, prisustvovao sam otvaranju sedme konferencije “Korak u nauku” na kojoj polaznici Istraživačke stanice Petnica krajem svake godine prezentuju svoje naučne radove. Ova konferencija ni po čemu se ne razlikuje od drugih naučnih konferencija. Učesnici drže predavanja na kojima predstavljaju svoje rezultate, unapred pripremaju postere na kojima su prikazani najvažniji elementi radova, a svi radovi se objavljuju u zborniku. Jedina razlika je zapravo u tome što je reč o srednjoškolcima, a ne o afirmisanim naučnicima. Neverovatna činjenica da je i petnaestogodišnjak u stanju da za manje od godinu dana odabere temu, uradi eksperiment, analizira rezultate i predstavi ih na ovoj konferenciji, posledica je dvadeset i šest godina duge tradicije Petnice i napornog rada grupe entuzijasta sa Vigorom Majićem na čelu.

Vigor i njegovi saradnici su tokom godina od Petnice napravili jedinstvenu ustanovu za vanškolsko obrazovanje. Sve je specifično u vezi s Petnicom. Od toga kako se biraju polaznici, preko metode rada, do toga koliko ova institucija za sebe veže sve one koji su imali prilike da se susretnu s njom. Nije nimalo čudno to što su “petnički model” kopirale i slične institucije iz Nemačke i Izraela.

“Petnički model” specifičan je upravo po tome što učenike osposobljava za pravo bavljenje naukom. Fokus rada nije na akumulaciji podataka, već na tome kako postaviti prava pitanja, kako analizirati i prezentovati rezultate. Ovde su učenici u kontaktu sa najaktuelnijim temama u prirodnim i društvenim naukama.

Uticaj Petnice na nauku u Srbiji je nesporan. Pri tom, ne mislim samo na razvoj naučnog podmlatka, već i na uspostavljanje kontakta između ovih mladih ljudi i naših najboljih naučnika. Stručnjaci iz preko sedamdeset fakulteta i instituta dolaze redovno u Petnicu da drže predavanja srednjoškolcima i da im budu mentori na projektima. Kontakt sa naučnicima i njihovim radom petničani često nastave i u toku fakulteta i magistarskih i doktorskih studija. Bivši polaznici često i sami postanu saradnici i nastavlja se ciklus stvaranja mladih motivisanih naučnika. Kroz ovakav vid rada prošlo je preko pedeset hiljada učenika, studenata i nastavnika.

Danas, ovih pedeset hiljada petničana je svuda oko nas. Bivši polaznici Petnice bave se naukom kako kod nas tako i na najboljim svetskim univerzitetima, rade u Guglu i Majkrosoftu, promovišu svoja istraživanja na Festivalu nauke, a dvoje čak radi i u mom kabinetu. Nesporno je da je Petnica sve ove mlade ljude osposobila u veštinama koje u tako ranom uzrastu ne bi mogli nigde drugde da steknu.

U godinama koje slede, Istraživačka stanica Petnica mora da ostane ono što jeste, ali i da nastavi da se razvija i unapređuje, kako je to uvek i činila. Pre svega, moraju se unaprediti kapaciteti stanice za smeštaj većeg broja polaznika i obezbediti nove savremene laboratorije za eksperimentalni rad. U izradi projekta i izgradnji nove infrastrukture Petnica će imati podršku Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj koje od samog početka rada Petnice podržava programe ove istraživačke stanice.

Takođe, voleo bih da u narednom periodu Vigor Majić, saradnici i polaznici Petnice igraju aktivnu ulogu u definisanju strategije naučnog i tehnološkog razvoja Srbije u kojoj će jedno od ključnih pitanja biti i kako motivisati mlade ljude da se bave naukom u Srbiji. U anketi koju smo sproveli među svim naučnim institucijama u septembru prošle godine, najviše zabrinjava starosna struktura u našoj nauci. Fokus u sledećih par godina mora da bude na identifikaciji i obrazovanju mladih ljudi koji će zameniti veliki broj naučnika koji će uskoro otići u penziju. Iskustvo Istraživačke stanice Petnice u ovome će nam biti od neprocenjivog značaja.

Mislim da je izbor Vigora Majića kao čoveka 2008. godine odlična odluka upravo zbog uticaja koji su on i Istraživačka stanica Petnica imali na ovu zemlju i zbog važnosti da ovaj uticaj i značaj Petnice u narednom periodu budu još veći. Već dvadeset i šest godina prioritet Petnice su mladi motivisani ljudi i vrhunska naučna istraživanja, a oni moraju da postanu i realni prioriteti Srbije. Od velikog broja mladih ljudi sam čuo o tragu koji je Petnica ostavila na njihov život i njihove karijere u nauci i drugim oblastima. Nadam se da će u budućnosti što veći broj mladih ljudi imati prilike da ide u Petnicu i siguran sam da će njihovo znanje i entuzijazam biti ključni u razvoju nauke u Srbiji.

Izvor: Nedeljnik VREME.

Komentari na sajtu B92 o ovom članku Postojeći komentari
Pošaljite svoj komentar na B92 Pošaljite komentar

Preuyeto sa: http://www.b92.net/zivot/nauka.php?nav_id=340131   

***

Vodic kroz Petnicu
IS PETNICA - srednji nivo
International Youth Research School
ZAVRŠEN SEMINAR U ISP
Telekonferencija u Petnici
Izlozba Petnice u SANU

NAUKA NA B92

Author: B92

Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 2 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 2 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 2 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 13 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 19 sati ranije

Foto...