Astronautika: istorija

Čuo sam da ono što upadne u crnu rupu zauvek nestaje. Ali ono što upadne u okean, dâ se spasiti – dokaz su „Titanic“, „Bismark“ i sl. Ali da se kosmički brodovi vade iz okeana i za mene je novost. Sa malim zakašnjenjem (jer tada nije ni postojao AM) donosim priču o tome.

21. jula 1961. godine Amerikanci su lansirali svoj drugi kosmički brod u svemir. Letilica iz „Mercury“ programa nazvana je „Liberty Bell 7“[1] i njome je upravljao astronaut Virgil Ivan “Gus” Grissom, momak koji će nepunih šest godina kasnije poginuti prilikom proba za lansiranje „Apolla 1“. Njegov „Mercury 4“ (#11) je za 15,5 minuta leta dostigao visinu od 190,39 km, nakon čega je po planu pao u Atlantski okean. Pošto se poklopac na kapsuli automatski otvorio pre vremena, voda je pokuljala u kabinu, tako da se astronaut jedva spasao od davljenja. Njega je u zadnjem momentu spasao helikopter ali za kapsulu nije bilo spasa – potonula je na dno okeana.

Grisson „Gus“ Grisson je bio kum svome brodu. Krajnje levo se vidi nacrtana „pukotina“. Njegov „Mercury 4“ je bio prvi koji je imao trapzasti „prozor“ i eksplozivni poklopac. 

A onda je na 30-godišnjicu prvog sletanja ljudi na Mesec i 38-godišnjicu leta „Mercuryja 4“, 20. juna 1999. godine, odjeknula vest da je kapsula „Liberty Bell“ podignuta sa morskog dna. Tim za vađenje predvodio je Curt Newport a finansirao ih je „Discovery Channel“, jedan od dve najveće američke kablovske TV mreže.

Brod je pronađen u oblasti zvanoj Black Basin nakon 14 godina bezuspešnog traganja na dubini od preko 4.500 metara, nekih 550 km jugoistočno od Cape Canaverala, u začuđujuće dobrom stanju. Neki unutrašnji delovi od aluminijuma počeli su da oksidišu od slane vode, ali tekstilni materijali, uključujući i Grisomov lični padobran, bili su netaknuti. Pronađena je i kamera koja je sve vreme leta snimala, ali je bila slomljena a film uništen vodom.

Nakon podizanja na spasilački brod „Ocean Project“, stručnjaci su uklonili eksplozivnu napravu (SOFAR bomba) koja je trebalo da eksplodira u slučaju potonuća kapsule, ali to nikada nije uradila. Nakon toga kapsula je stavljena u veliki kontejner sa slanom vodom da bi se sprečilo naglo sušenje i rđanje. Kosmički centar “Cosmosphere” u Kanzasu očistio je i konzervirao letilicu (preko 26.000 delova) i 2006. je poslao na turneju po Americi. Kasnije se letilica vratila i danas je u stalnoj postavci ovog muzeja.

Interesantno je da kada su restauratori muzela otvorili kapsulu unutra su pronašli pikavce cigareta, plastičnu čašu, mali sapun iz motela i 10,20 dolara. Bilo su tu 5 papirnih novčanica od po $1 potpisanih od strane majstora koji su montirali brod, dok je ostatak bio u metalu, sa još neidentifikovanim inicijalima.

na-dnu Ovo je bila prva slika svemirskog broda posle više od 35 godina. Dubina: skoro 4,5 km.
Liberty-Bell Izloženi „Liberty Bell“. Pozadi se vidi naduvani jastuk za sletanje koji je ublažio udarac pri sletanju na vodu a nedostaje ablativni toplotni štit (nije pronađen). Vide se tragovi korozije na prednjem delu. Boja je preživela ne samo ulazak u atmosferu već i 38 godina boravka na dnu okeana. Vide se delovi natpisa „UNITED STATES“ sa svake strane ulaznog otvora. Grissom je kasnije rekao da više nikad neće leteti na brodu koji ima pukotinu na sebi.
spremnik Spremnik za padobran sa kukom za kačenje i izvlačenje helikopterom.
novcanice novčanice koje su pronađene u kapsuli.
Lowell Lowell Grissom, brat astronauta Gusa Grissoma.

 


[1] „Liberty Bell“ je zvono kojim je u Filadelfiji oglašen kraj borbi za oslobođenje Amerike, i kod njih je to sinonim za slobodu. Pošto je originalno zvono imalo naprslinu, i na boku Grisomovog broda je nacrtana takva „pukotina“.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Aleksandar Zorkić said More
    Hmmm, ovako treba da se vidi: settings... 10 sati ranije
  • Miki said More
    Zbog čega se kod mene ne pojavljuje... 11 sati ranije
  • Baki said More
    Dobar izbor. Popularno rečeno... 16 sati ranije
  • Baki said More
    “Postoji jedna čudna kontradikcija: u... 22 sati ranije
  • milena said More
    Mmm hvala, autoru, veliki zagrljaj :D 2 dana ranije

Foto...