Astronautika: istorija

gagarin_50godina-510

gagarin_portret
Jurij gagarin prvi čovjek u svemiru
gagarin_mediji
Američki mediji izvješćuju o Ruskom pilotu u svemiru
gagarin_orbita
Shematski prikaz Gagarinova leta u svemir
gagarin_vostok1
Orginalni isječak tv-komunikacije za vrijeme leta Vostok-1

Na današnji dan, 12 aprila 1961. godine u besprijekornoj tajnosti ex Sovjetski kozmodrom Baikonur ušao je u povijest. Velika raketa na čijem se vrhu nalazio svemirski brod Vostok-1 poletjela je u svemir u 07:07 po našem vremenu. Svijet u tim trenucima još nije znao da se piše nova povijest čovjekova leta u svemir.

Jurij Gagarin i German Titov tog jutra zajedno prilaze raketnoj rampi. Gagarin mora mokriti i nakratko staju prije dolaska do rakete. Taj će se običaj zadržati kod svih astronauta i dan danas. Nešto kasnije Gagarin ulazi u svemirski brod Vostok-1 sa kojeg su zbog preopterećenja inženjeri doslovce na lansirnoj rampi skidali „višak dijelova“. U 07:07 Korolev, glavni konstruktor projekta, kodiranog imena ZORA-1 (svitanje) radio vezom šalje CEDRU (cedar, sibirski šumski bor) poruku „Paljenje započelo“. CEDAR (kodirano ime za Gagarina) odgovara; „Razumio, paljenje započelo“. Tijekom gotovo cijelog trajanja leta Gagarin se nalazi u radio vezi s kontrolnim centrom putem brojnih zemaljskih radio postaja te specijalnih komunikacijskih brodova i aviona razmještenim diljem svijeta u potpunoj tajnosti. U nekoliko navrata osima radio veze prolazi i tv slika, Moskva za vrijeme leta objavljuje svijetu da je poslala čovjeka u svemir. Ostalo je povijest, no tek se danas znaju poneki elementi Gagarinova leta koji su pedeset godina bili strogo čuvana tajna.

Rad na letjelici Vostok započet je pet godina prije Gagarinova leta u svemir, dvije godine prije Sputnjika-1! Lansirano je sedam prototipova prije nego Gagarinova leta od kojih su najmanje četiri leta bila neuspješna ili djelomično uspješna. Snimke koje i danas gledamo u medijima s Gagarinova povijesna lansiranja zapravo to nisu. Upotrijebljen je snimak lansiranja jednog od prototipova Vostoka! Raketni motori radili su duže nego je bilo planirano i Gagarinov se brod našao na opasno visokoj putanji a Gagarin je nakratko izgubio strpljenje i nije odgovarao na upute s zemlje. Zbog pogrešnog rada raketnog motora Vostok-1 se vraća u atmosferu pod veoma nepovoljnim kutem i znatno brže od planiranog. Ipak tehničke tolerancije i sigurnosni koeficijenti osigurali su siguran povratak kozmonauta na Zemlju. Suprotno povijesnim knjigama Gagarinov let trajao je 106 a ne 108 minuta. Televizijska snimka Gagarinova lansiranja zapravo je učinjena 28. lipnja 1960. za vrijeme lansiranja jednog od prototipova. Ta je raketa eksplodirala svega nekoliko sekudi kasnije a pritom su stradala dva psića kao posada broda. Snimke glavnog konstruktora Koroleva kako čestita Gagarinu učinjene su naknadno u Podlipki (Moskva) a ne u bunkeru lansirnog kompleksa Tyuratam. Prvi čovjek u svemiru katapultirao se nekoliko tisuća metara iznad tla te nije sletio u kapsuli kako je tada objavljeno. Zbog problema prilikom procedure slijetanja Gagarin je sletio podalje od pozicije koju je službena Moskva objavila za za javnost i medije. Prvi sovjetski astronaut trebao je biti German Titov, no svega nekoliko desetaka sati prije leta odlučeno je da Gagarin ipak bude prvi. Nakon misije Jurij je postao heroj Sovjetskog saveza. Nalazio se i nadalje u kozmonautskom taboru te sudjelovao u obuci budućih letača u svemir. Nastradao je u nikad posve razjašnjenoj nesreći prilikom leta u trenažnom lovcu MIG-15UTI. Veliki broj konstrukcijskih elemenata tehnike korišćene za vrijeme povijesnog leta čovjeka u svemir i danas se redovno koristi u Ruskom svemirskom programu.


 

Kako je poginuo Gagarin (prvi deo članka iz Astronomije)
POVODOM DANA KOSMONAUTIKE 12. aprila 1961. godine u kosmos se vinuo prvi kosmonaut planete, Jurij Gagarin. Kako su za taj let saznali njegov brat, majka i otac. O tome je u svojoj knjizi “Moj brat Jurij” pisao Valentin Gagarin, brat prvog kosmonauta. Tekst je na srpskom jeziku objavljen 70-ih godina u prevodu Rajka Doškovića, dopisnika, urednika i prevodioca RIA "Novosti".


Komentari

  • Aleksandar Zorkić said More
    Obično se zaboravi Antarktik. A kako se... 4 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Pao na nauci o zastavama i u brojanju... 15 sati ranije
  • sasaa said More
    Hvala za sjajan tekst, pojasnio mi je... 1 dan ranije
  • maxy said More
    U eri fantastičnih digitalnih... 2 dana ranije
  • Siniša said More
    Prelaka pitanja, na nivou 7 razreda... 3 dana ranije

Foto...