Astronautika: istorija

r1

Samo najveći metuzalemi se sećaju vremena kada su Rusi bili velesila u kosmosu. Među njima sam i ja – sećam se, recimo, kad su Rusi na beogradskom Sajmu prikazivali svoje originalne svemirske brodove „Sojuze“ i „Vashode“, a mi deca blenuli i pitali se kako li im to polazi za rukom, jer su skalamerije bile velike kao autobusi ... Bio sam ubeđen da će Rusi vrlo brzo („samo što nisu“) sleteti na neku obližnju planetu. Mesec, koliko se sećam, nikome tada nije izgledao interesantan. Sića, buranija ...

A evo kako su izgledala fakta. Niko ne može da kaže da smo tada živeli u snovima. Mislili smo da smo na korak od osvajanja i naseljavanja solarnog sistema. Pošto smo popravili odnose sa Sovjetima (posetio nas je i njihov Gensek Hruščov), osećali smo kao da ćemo i mi biti sićušni deo tog uspeha.

SSSR je ka Veneri do sada poslao ukupno 29 letilica. Tu se računaju i dve i danas neverovatne sonde „Vega“, kojima je Venera bila tek drugostepeni cilj (o kojima sam napisao podroban tekst). Od njih 12 nije uspelo da napusti Zemljinu orbitu. Od ostatka više ili manje uspešno je bilo 15 (uključujući i „Vege“).

Amerikanci su ka Veneri lansirali 6 sondi. Od toga je 1 eksplodirala pri lansiranju, dok je 5 ovako ili onako slalo naučne podatke.

Što se tiče Marsa, situacija je bila obrnuta.

SSSR (ne računam period posle raspada SSSR-a) je ka ovoj planeti lansirao 17 sondi (uključujući i dva „Fobosa“). Zemljinu orbitu je napustilo samo 7 letilica ali potpun uspeh nije imala nijedna, a delimično uspešne su bile samo dve („Mars-5“ i „Fobos-2“).

U tom periodu, SAD su lansirali 8 letilica. Od njih, samo jedna nije uspela da odleti sa naše orbite. Od ostalih 7 samo jedna se računala neuspešnom (odletela je na cirkumsolarnu orbitu), dok su ostale obavie naučne zadatke.

Na žalost našu rusofilsku, Rusi su počeli da se bave tranzicijom, perestrojkom i tajkunima, a Amerikanci povećavanjem budžeta za svemirska istraživanja, pa je danas razlika u trkačima nikad veća.

Ja lično pomno pratim pokušaj ruskog planetnog come-back-a, koji treba da bude otelovljen u složenoj i sofistikovanoj misiji „Fobos-Grunt“. Nažalost, finalizacija se stalno odlaže a s njom i datum lansiranja. Poslednje što sam čuo je da će sonda biti lansirana za godinu dana od danas. Daj bože, jer bi u slučaju uspeha to bilo prvo donošenje uzorka sa nekog drugog nebeskog tela još od 1976. godine („Luna 24“). „Hajabusu“ ne računam, jer ona možda nema ništa ili možda neke čestice prašine.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Miki said More
    Aha, ok, ovako se pojavljuje. Može se... 19 sati ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Hmmm, ovako treba da se vidi: settings... 21 sati ranije
  • Miki said More
    Zbog čega se kod mene ne pojavljuje... 21 sati ranije
  • Baki said More
    Dobar izbor. Popularno rečeno... 1 dan ranije
  • Baki said More
    “Postoji jedna čudna kontradikcija: u... 1 dan ranije

Foto...