Nakon dvadeset i četiri godine aktivnog korištenja europska raketna perjanica, raketa Ariane 5 otići će u povijest. Prva Ariane 5 poletjela je 1996. Posljednja od nedavno naručenih deset raketa tog tipa poletjeti će 2020. nakon čega će ju zamijeniti Ariane 6.

Poslije perioda uhodavanja proizvodnje, kontrole i lansiranja svake je godine prosječno u svemir sa lansirnog centra Kourou u Francuskoj Gvajani polijetalo šest do sedam europskih raketnih divova. Dosad je lansirano 96 raketa Ariane 5. Od toga su dva lansiranja bila neuspješna (1996.,2002.) dva se vode kao polovično uspješna (1997.,2001.). Sa 94 potpuno uspješna i dva polovično uspješna lansiranja od ukupno 96 polijetanja ova je raketa stekla reputaciju sigurnog ali i skupog lansera, naročito stoga što su sva lansiranja unazad petnaest godina bila potpuno uspješna.

Ovisno o varijanti Ariane 5 je visoka 46 m – 52 m, mase preko 770.000 kg, u nisku orbitu može ponijeti korisni teret od preko 20.000 kg a u geostacionarnu čak nešto više od 11.000 kg u najjačoj konfiguraciji.

Ariane 5 specijalizirana je za istovremeno lansiranje dvije masivne i gabaritne svemirske letjelice. Neki od najznačajnijih tereta bili su svemirski teleskopi XXM-Newton, Herschel i Planck, međuplanetarne letjelice Rosetta i Galileo a njome su lansirani i europski teretni brodovi ATV ka ISSu.

Ova će raketa u proljeće/ljeto naredne godine u svemir lansirati najskuplju letjelicu u povijesti astronautike – James Webb svemirski teleskop na kojeg je dosad utrošeno gotovo devet milijardi USD!

Ispitivanja teleskopa “Džejms Veb” na minus -233^oC

Odabrani prvi objekti koje će posmatrati teleskop Džejms Veb

Svemirski teleskop Džejms Veb - lansiranje ponovo kasni