U sazviježđu Vodolije, oko zvijezde Bosona kruži planeta Naron

U predgovoru knjige Praktična astronomija koju sam objavio u oktobru 1990. godine, napisao sam: „Pišući ovaj predgovor imao sam blagi nalet sjete dok sam se prisjećao onih divnih dalekih dana 1973. godine kada sam pisao prvo izdanje ove knjige. Možda povratak u prošlost može ponovo da pokrene skrivene mehanizme entuzijazma i radosti stvaranja, koje danas turobne i mračne magle što se dižu nad Jugoslavijom gotovo da prigušuju.“ Danas bih mogao ponoviti isto, samo umjesto Jugoslavija, napisati Bosna i Hercegovina. No uprkos svim negatorima, jeftinim političarima istrošenim međusobnim borbama, Bosna i Hercegovina već postoji i postojaće eonima. U svemiru.

U okviru proslave stogodišnjice Međunarodne astronomske unije (IAU – International Astronomical Union) organiziran je svjetski natječaj IAU100 NameExoWorlds odnosno Predložite ime egzo planetarnom sistemu. Inače, proslava se odvijala pod sloganom Ispod jednog neba – Under one sky. Ovim je svakoj zainteresiranoj zemlji na svijetu omogućeno da imenuje odabranu egzoplanetu i zvijezdu oko koje se okreće. Odazvale su se 122 države, uključujući Bosnu i Hercegovinu. U Parizu, 17. decembra 2019. održana je globalna konferencija za svjetske medije na kojoj su ozvaničena pristigla imena za zvijezde i planete.

Posljednjih dvadesetak godina, astronomi su otkrili hiljade planeta i planetarnih sistema oko drugih zvijezda. Nakon što je pažljivo odabrao veliki broj dobro proučenih, potvrđenih vansolarnih planeta i zvijezda oko kojih se one okreću, Upravni odbor konkursa IAU100 NameExoWorlds je svakoj zemlji dodijelio sistem zvijezde i planete, pazeći na poveznicu s tom zemljom i vidljivost zvijezde iz te zemlje. Bosni i Hercegovini je dodijeljen sistem u sazviježđu Vodolije.

Konkurse u pojedinim zemljama vodili su nacionalni komiteti. Astronomska unija je izdala precizna pravila o tome kakvi prijedlozi ne smiju biti. Bosanskohercegovački komitet je organiziralo Astronomsko društvo Orion iz Sarajeva. Na javni konkurs je pristiglo 256 prijedloga. Odabrano je pet i to:

Nakon toga obavljeno je javno glasanje. Glasalo je 2.026 osoba iz cijele BiH i najviše glasova dobio je prijedlog – Zvijezda Bosona, planeta Naron.

Ime Bosne kao teritorije prvi put je zabilježeno tokom 10. vijeka, u grčkom obliku Βόσονα (Bosona) koji je označavao regiju. U rukopisu De Administrando Imperio (O upravljanju carstvom), koji je napisao vizantijski car Konstantin VII Porfirogenet, Bosnu spominje kao “malu zemlju”, tj. Horion Bosonu. Smatra se da je ime Bosne nastalo kao hidronim, odnosno naziv rijeke Bosne, centralnog vodotoka u Bosni i Hercegovini.

Tokom antike, rijeka Neretva u Hercegovini (a dijelom i u Hrvatskoj) bila je poznata kao Naron, Narona i Narenta. Neretva je najveća rijeka istočnog dijela jadranskog sliva. Ime su joj dali Kelti, a nazivali su je rijekom Nera Etwa što znači tekuće božanstvo. Neretvu bismo mogli zvati i Nilom Bosne i Hercegovine.

Rijeke Bosna i Neretva simbolično predstavljaju Bosnu i Hercegovinu kao državu. Bosna teče iz Sarajeva, glavnog grada, kroz Bosnu kao region, do rijeke Save na sjeveru. Neretva teče širom Hercegovine, prelazi u Hrvatsku i u velikoj delti doseže Jadransko more. IAU je Bosni i Hercegovini dodijelio zvijezdu u sazviježđu Vodolija a simbolika rijeka (vode) vrlo se dobro uklapa. Još jedna bitna stvar je da su imena neutralna, ne smetaju nikoga, barem ne bi trebala; u kompliciranoj državi u kojoj živimo, i astronomija može biti kamen spoticanja, što ne želimo.

Bosona, oficijelni naziv HD 206610 je zvijezda sa sjajem malo većim od osme magnitude (ne vidi se golim okom), od nas je udaljena oko 482 svjetlosne godine. Pripada spektralnom tipu K, i to je narandžasti div. Planeta Naron, oficijelnog naziva HD 206610b, koja kruži oko ove zvijezde, je plinoviti div. Ona je malo masivnija od Jupitera (tačnije 2,036 puta) i potrebno joj je oko 1,8 zemaljskih godina da jednom obiđe oko svoje zvijezde. Od svoje zvijezde je udaljena 1,74 astronomskih jedinica (jedna astronomska jedinica odgovara prosječnoj udaljenosti Zemlje od Sunca). Planeta je otkrivena 2009. godine.

U Sunčevom sistemu kruži i asteroid Sarajevo

Godine 2013. slavili smo 50 godina moderne astronomije u Bosni i Hercegovini koja je vezana uz osnivanje prvog astronomskog društva u našoj zemlji. U čast toga, naše kolege iz Hrvatske, braća Aleksandar i Stefan Cikota su predložili Međunarodnoj astronomskoj uniji da se asteroid 178267 – otkriven na španskoj opservatoriji La Sagra u okviru projekta u kojem su i oni sudjelovali – nazove Sarajevo. Nama je ponuđeno da biramo ime i mislili smo da je najprikladnije nazvati ga upravo tako. 178267 Sarajevo (poznat i kao 2007 YG59, 1998 KB52, 2004 NT18) je asteroid u glavnom asteroidnom pojasu. Nalazi se između orbita Marsa i Jupitera i za jedan obilazak oko Sunca potrebno mu je 5,48 godina. Njegov prečnik se procjenjuje između 3 i 7 km.

U obrazloženju naziva piše:

Kada nam je obznanjeno da smo dobili asteroid Sarajevo, obratili smo se tadašnjoj Gradskoj upravi da nam odobri skromnu donaciju da na dostojanstven način obilježimo ovaj događaj. Tražili smo 2.000 KM (za brošure, plakete, postere sa orbitom i skromnu svečanost). Za divno čudo, dobili smo pismeni odgovor. Kao, Gradska uprava nažalost nema sredstava da nam u ovome pomogne. Negdje mjesec-dva iza toga imao sam predavanje u Akademiji nauka Bosne i Hercegovine pod naslovom Meta Zemlja – Ekološki efekti udara asteroida i kometa. Na kafu me je pozvao tadašnji predsjednik Akademije, pokojni prof. dr. Božidar Matić. Znali smo se od prije rata kroz aktivnosti u Centru za društvene djelatnosti Univerziteta Sarajevo. Poklonio sam Akademiji plaketu sa podacima o asteroidu. Kada je čuo da nas je Gradska uprava odbila, samo je kazao: “I mi imamo strašnih problema oko finansiranja. Napišite zahtjev, mi ćemo vam dati taj novac”. Tako je i bilo.

Jezero na Marsu

Ilustracija iz SkySafari 6 Pro

I na kraju, Bosne ima i na Marsu. U najnovijoj misiji američke NASA-e, Mars 2020, 30. jula 2020. godine je lansiran rover Perseverance. Rover se uspješno spustio 18. februara 2021. godine. Za mjesto slijetanja odabran je krater Jezero koji je dobio ime po bosanskohercegovačkoj opštini Jezero kod Mrkonjić-Grada. Naziv je odabran zato što se riječ jezero (engl. lake) identično ili slično izgovara na više slavenskih jezika. Krater Jezero na Marsu ima prečnik oko 49 kilometara. Smješten je u oblasti Syrtis Major. Značajno je da se spominjemo u ovoj istorijskoj misiji ka crvenoj planeti. Opština Jezero nalazi se u jugozapadnom dijelu BiH, na Plivskom jezeru. Sjedište opštine je u naseljenom mjestu Jezero.

Sa velikom sigurnošću astronomi su uvjereni da se unutar kratera Jezero prije nekih 3,5 milijardi godina nalazila voda koja je tvorila jezero. Na ranije načinjenim snimcima iz orbite oko Marsa vidi se veoma razuđena delta prastare rijeke čije korito vidimo, a koja se ulijevala u jezero. Spektralna istraživanja sa orbite pokazala su postojanje sedimenata koji sadrže glinu i ugljikova jedinjenja. To su povoljni uslovi za pojavu života na nekom mikrobiološkom nivou. Rover već duže vremena prikuplja uzorke koje će sljedeća misija na Mars pokupiti i vratiti na Zemlju. Ako se ustanove tragovi prastarog primordijalnog života, to će biti veliki događaj za nauku a i za Bosnu koja će tada biti u ko zna kojoj orbiti.