chandra ilustracija

Mjesec dana svaki dan nova fotografija

I to ne bilo kakva. Donosimo vam pregled dvadeset i pet fotografija svemira u visokoj rezoluciji načinjenih od strane svemirskog teleskopa Chandra. Sve ih potpuno besplatno možete skinuti na Vaš uređaj s ovog linka;  NASAna ovaj način za javnost obilježava dvadeset i pet godina neumornog rada ovog značajnog astronomskog instrumenta u svemiru. 

Niste čuli za Chandra svemirski teleskop? Moguće, no ako vam kažemo da on spada u velike NASAine astronomske projekte te pripada „armadi“ u kojoj se nalazi i Hubbleov svemirski teleskop, stvari možda postaju jasnije. Krenimo redom, Chandra nije običan teleskop, on vidi nevidljivo ljudskom oku!

Chandra, punim imenom Chandra X-ray Observatory (CXO) spada u kapitalne NASAine projekte. Uz pomenuti Hubbleov svemirski teleskop tu su još bili i Compton Gama Ray Observatory (1991.-2000.) te Spitzer svemirski teleskop (2003.-2020.) Chandra opaža nebo u području X-zračenja, njegovi instrumenti omogućili su bezmalo stotinu puta veću osjetljivost nego bilo koji instrument prije. Ova opažanja nije moguće raditi s Zemlje stoga su naža znanja o svemiru u X području temeljena na istraživanjima specijalnih teleskopa koji borave u svemiru. 

Chandra je lansiran 23.06.1999. raketoplanom Columbia u sklopu misije STS-93. Oko Zemlje orbitira po eliptičnoj orbiti, najbliža je točka na 14.307km, a najdalja na 90.797km od površine. Jedan krug oko planeta obavi za punih 65 sati. Masa letjelice iznosi 5.860kg. Impresivne su i dimenzije jer u radnom stanju one iznose;  13.8x19.5x4.2m. Planirani vijek bio je pet godina, sada je prošlo dvadeset i pet godina a teleskop je i nadalje u izvrsnom stanju, te se tehnički ne vide problemi koji bi doveli do kraja misije. Ono što bi misiju moglo koštati života je američki Kongres, obzirom da u ovom trenutku kongresnici nisu dali zeleno svjetlo za održavanje misije i znanstveno-tehničkog korpusa vezanog uz nju. 

Astronomija u području X-zračenja iznimno je važna grana astronomije, ulažu se velika sredstva i napori kako bismo vidjeli nevidljivo i bolje razumijeli svemir oko nas. Od početaka ere svemirskih teleskopa do danas, petnaestak letjelica ove vrste lansirano je u svemir. Neki su davno završili svoje misije, drugi su aktivni i danas. U budućnosti se planiraju još potentniji nasljednici. 

chandra walp25

 


Komentari

  • Драган Танаскоски said More
    Isak Njutn je najveći fizičar svih... 20 sati ranije
  • Duca said More
    Ovo postaje "lepa tradicija", dobro bio... 3 dana ranije
  • Duca said More
    FUJI je nešto bolji od SONY, ali je... 3 dana ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Zaista, bolid, veliki meteor je... 3 dana ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Sve jedno je. Jedrenje se zove... 3 dana ranije

Foto...

ŠTA DA GLEDAM?
 
KARTE NEBA
wikisky
 
 
KORISNO
Mere - Koliki ugao nebeske sfere zauzima ispružena šaka